Najradije samuje i da općenito voli samački život pa radije u zrcalu gleda sebe nego da gleda druge ljude i mirne se duše odriče žena, iako se on njima itekako sviđa jer je veoma naočit i visok, prepametan je i vješt na riječima, a nema ni četrdeset godina i još je slobodan. Nije da mu se više sviđaju muškarci, nije ni posve ravnodušan kad se gospođe nenametljivo vrzmaju oko njega, no zasad kao da ih nije voljan pustiti da se približe preko određene granice.


Jedna je to od karakternih osobitosti Gregora, glavnog lika Echenozova romana "Sijevanja" koji je posebno zanimljiv za hrvatsku čitateljsku publiku jer njegovu inspirativnu potku čini životopis Nikole Tesle (1856.-1943.) koji se rodio i "koji će stasati negdje na jugoistoku Europe, daleko od svega osim Jadranskog mora." Genijalni znanstvenik koji je izmislio sve što će čovjeku biti korisno idućih stoljeća, nesposoban je voditi svoje poslove; znanost ga privlači više od profita, a drugi mu kradu ideje. Preostaju mu "sijevanja" njegovih izuma i društvo golubova u koje je jedino zaljubljen....

Jean Echenoz rođen u Orangeu 1947., studirao je sociologiju, potom i građevinarstvo, a prije književne karijere nakratko se bavio novinarstvom. Već prvim romanom "Grinvički meridijan" (Le Méridien de Greenwich, 1979) osvojio je nagradu Fénéon. Do danas je objavio petnaest romana, od kojih su na hrvatski prevedeni "Ja odlazim" (2001.), "Ravel" (2010.) i "Sijevanja" (2011.). Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima se ističu Prix Médicis, Prix Goncourt i nagrada François Mauriac. Echenozovu osebujnom, visokostiliziranom, parodijski zaigranom rukopisu posvećene su brojne kritičke studije. Smatraju ga jednim od najlucidnijih i najinventivnijih francuskih romanopisaca našeg vremena.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.