Najnoviji pjesnički rukopis Marije Lamot, "Mjesto gdje prestaje prostor", nježan je i melankoličan, prepun životnog iskustva, ali i životne drame. Njezini su stihovi na momente male filozofske rasprave o prolaznosti, a već zatim kritika društva i moderne civilizacije. Lirski subjekt "skače" kroz vrijeme te iscrpno rekonstruira i reaktualizira osobnu i obiteljsku povijest. Preispitujući svoje unutarnje biće, unutarnji prostor, autorica problematizira iskustvo, relacije s drugima, po¬vezanosti i nepovezanosti.

Pjesnička sudbina Marije Lamot stalna je potraga, za ljubavlju, blizinom, čistoćom, ostvarenjem u Drugom i duhovnom, neprestana igra erosa i tanatosa - raskorak između konačnosti zemlje i beskonačnosti svemira. Stihovi u ovoj knjizi prava su potvrda autoričine spisateljske zrelosti.

Ivan Herceg

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.