“Patnje Antonije Brabec” roman je o životu dvoje intelektualaca u Jugoslaviji, obilježenih svojim njemačkim podrijetlom. Ispričan iz sasvim nekonvencionalne ženske i muške vizure, roman oslikava odrastanje, školovanje, rad, brak, karijere i svekoliku propast dvoje ljudi i njihovih ideala. Kroz pedesetak godina života svojih junaka Bauer prikazuje sve nijanse socijalizma na jugoslavenski način.

”Patnje Antonije Brabec” roman je o ustrajnoj borbi intelektualca, "malog čovjeka", protiv sistema, dogme i ustaljenih normi, kao i o njegovu porazu pred poviješću, ali još više porazu pred samim sobom. To je i suptilna analiza, literarno seciranje anatomije međuljudskih odnosa.

Romanom “Patnje Antonije Brabec” Ludwig Bauer potvrđuje epsku snagu svoga pisma kao najsnažnije i najinventivnije pero suvremenoga povijesnog romana. Njegove se knjige čitaju bez daha.

Pročitaj poglavlje!

***

Ludwig Bauer (Sisak, 1941) diplomirao je slavistiku u Zagrebu (1966), školovanje nastavio u Bratislavi i Parizu, a poslijediplomski je studirao u Pragu (1969-1973). Bavio se prevođenjem stručnih djela i beletristike. Bio je srednjoškolski profesor i učitelj u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdavačke kuće ("Globus", Zagreb) i književnog časopisa ("Naša knjiga", Zagreb), analitičar javnog mnijenja i propagandist, voditelj škole kreativnog pisanja, profesionalni vozač, scenarist epizode serije crtanih filmova Profesor Baltazar; scenariji u programu Televizije UN, informativni i edukativni filmovi, istraživač interkulturalnih pitanja i kolumnist. Priređivao je i uređivao različite knjige (antologije, izbore školske lektire), dramske adaptacije, pisao predgovore, kritike, recenzije i prikaze.

Objavio je desetke knjiga proze za djecu i odrasle na hrvatskom i slovačkom jeziku. Njegov roman "Biserje za Karolinu" kritičari uvrštavaju među najbolje dosege suvremene hrvatske prozne književnosti. Od ostalih spomenimo “Kratku kroniku porodice Weber” i “Zapise i vremena Nikice Slavića”. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada.

Ludwig Bauer rodio se 1941. u Sisku. Diplomirao je slavistiku u Zagrebu, a školovanje nastavio u Bratislavi i Pragu. Bavio se prevođenjem stručnih djela (među njima je i prvi prijevod knjige o kibernetici na hrvatskom jeziku – J. Bober, Čovjek, stroj, društvo, 1967.) i beletristike; bio je profesor i učitelj u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdavačke kuće Globus i književnog časopisa Naša knjiga, analitičar javnoga mnijenja i propagandist, profesionalni vozač, scenarist (epizode crtanih filmova Profesor Baltazar; Televizija UN), istraživač interkulturnih pitanja i kolumnist.

Na engleskom jeziku napisao je Pregled aktivnosti Međunarodne agencije za atomsku energiju (Beč, 1996.). Priređivao je i uređivao različite knjige (uključujući antologije i izbore školske lektire), pisao predgovore, kritike, recenzije i prikaze.

Prvu prozu objavio je kao gimnazijalac, na Radiju Zagreb krajem pedesetih, a 1973. dobio je za prvu tiskanu priču tada uglednu Politikinu nagradu. Objavio je više uspješnica za djecu: "Parnjača Colombina", 1979., "Poliglot i pas", 1988., "Tri medvjeda i gitara", od 1991. čak devet izdanja, "Ronilac bisera", 2000., "Istina o gusarskom kapetanu Karvasu", 2001., "Vještica Liza Hainburška", 2002., "Vila Zelenog jezera", 2003., "Morski igrokazi", 2005., "Bajkoviti igrokazi", 2005., "Krava voli lava" (s M. Radnichom), 2005. i "Maske do daske" (s M. Radnichom), 2006.

Posebno je ugledan kao romanopisac i do sada je objavio četrnaest romana: "Trag u travi", 1984., "Trik", 1985., "Dokaz da je zemlja okrugla", 1987., "Biserje za Karolinu", 1997., "Partitura za čarobnu frulu", 1999., "Prevođenje lirske poezije – Romanetto Buffo", 2002., "Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat", 2003., i u Frakturinu izdanju "Kratka kronika porodice Weber", 1990., "Zapisi i vremena Nikice Slavića", 2007., "Patnje Antonije Brabec", 2008., "Zavičaj, zaborav", 2010., "Karusel", 2011., "Toranj kiselih jabuka", 2013., "Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek", 2015., "Šoferi", 2017., "Muškarac u žutom kaputu", 2018. te "Repriza", 2020.

Za roman "Zavičaj, zaborav" osvojio je prestižnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman, nagradu Fran Galović za najbolje književno djelo zavičajne tematike i nagradu Kiklop za najbolji roman u 2011.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.