Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Marin Biondić

Smrt : Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja

  • Nakladnik: Ibis grafika
  • 06/2015.
  • 210 str., meki uvez
  • ISBN 9789536927975
  • Cijena: 99.75 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Knjiga je nastala kao rezultat rada na doktorskom studiju Filozofija i suvremenost u Rijeci u razdoblju 2009.-2014. godine. U svojoj osnovi knjiga je objava doktorske disertacije koja je obranjena pod naslovom "Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja" pred povjerenstvom dr.sc. Elvio Baccarini, dr.sc. Bojan Borstner i dr.sc. Boran Berčić.


Budući da se radi o filozofskoj knjizi, pretpostavlja se da bi trebala biti od koristi prvenstveno filozofima, studentima filozofije i stručnjacima iz znanstvenih područja koji se bave fenomenom smrti. Međutim, smatram da je knjiga napisana dovoljno pregledno i jasno kako bi bila dostupna širem krugu čitatelja, lako su neka poglavlja zahtjevnija, i pretpostavljaju poznavanje filozofske problematike, knjiga u cjelini ne bi trebala predstavljati značajan problem čitatelju zainteresiranom za vrijednost smrti.

Pitanja "Je li smrt loša za osobu koja umre? Ako da u kojoj mjeri? Koji stav zauzeti prema smrti? Treba li se bojati smrti?" itd. naprosto nisu predmet interesa isključivo filozofa već svake osobe sklone refleksiji. Ova knjiga iznosi moguće odgovore na navedena pitanja; iz perspektive tzv. analitičke filozofije; koji mogu biti od koristi svima, a ne samo filozofima i znanstvenicima.

S obzirom da na hrvatskom govornom području nema knjige iz analitičke filozofije smrti; koja je u anglosaksonskoj literaturi doživjela pravu ekspanziju u proteklih dvadesetak godina; pokušao sam napisati rad koji obuhvaća sve manje-više relevantne argumente i najvažnije autore koji ih zastupaju. Međutim, filozofska rasprava o vrijednosti smrti i dalje traje "nesmiljenom žestinom" te su navedeni argumenti podložni daljnjim propitivanjima i osporavanjima. U tom smislu ova knjiga nije nikakav konačan, zatvoren skup argumenata, već može predstavljati poticaj za daljnje bavljenje filozofijom smrti i temeljnim egzistencijalnim problemima koji se tiču svih nas.

Marin Biondić



**

Knjiga "Smrt – priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja" filozofsko je djelo o vrijednosti smrti. Iako je djelo filozofske prirode ono je namijenjeno svima zainteresiranima za pitanje vrijednost smrti. Kao što je vidljivo i iz same naslovnice (freska majstora Vincenta "Ples mrtvaca" iz crkve sv. Marije, 1474. god., Beram) smrt se tiče svih nas, bez obzira na naš društveni status i biološku dob. Čini se da nema čovjeka koji nije u nekoj mjeri mislio o smrti, o svojoj vlastitoj smrti i smrti svojih bližnjih.

Filozofi također misle o smrti. Kada filozofi misle o smrti onda mogu spekulirati o mogućnostima postojanja u nekom obliku nakon biološke smrti ili mogu pretpostaviti da je smrt konačno uništenje bića. Ova knjiga bazirana je na pretpostavci da je smrt konačno i trajno uništenje bića i ne govori ništa o mogućnostima postojanja nakon smrti, upravo zato što je to knjiga o smrti, a ne o životu u ovom ili onom obliku.


Knjiga je podijeljena u tri cjeline. U prvoj cjelini iznose se, definiraju i ukratko problematiziraju, temeljne pretpostavke na kojima počiva rasprava o vrijednosti smrti. Drugim riječima, analiziraju se različite uporabe izraza "smrt" (smrt kao događaj, kao proces, kao stanje) i veza između smrti i nepostojanja. U konačnici smrt se definira kao trajni i nepovratni prekid postojanja, tj. pretpostavlja se da smrću biće prestaje postojati. Na ovoj pretpostavci temelji se drugi, centralni dio knjige.

Ako je smrt konačno uništenje bića, i ako smrću prestajemo postojati, pitanje je kako nešto može biti loše za nekoga tko ne postoji? Što je loše s nepostojanjem za onoga koji je prestao postojati? Možda smrt nema nikakvu vrijednost za one koji su umrli kao što je to mislio Epikur, "…dok ima nas nema smrti, kada nastupi smrt nema nas", dakle, smrt nema veze s nama ni za vrijeme života; jer još nije nastupila; ni za vrijeme smrti; jer više nema nas. Je li Epikur bio u krivu? Ako je, gdje je pogriješio? Je li uistinu moguće da ono što smatramo najvećim zlom, smrt, nije uopće zlo? Epikurov rimski nasljednik Lukrecije kaže da je bilo vrijeme u kojemu nismo postojali, vrijeme prije našeg rođenja, i da se toga vremena ne bojimo. Doći će i vrijeme kada nećemo postojati. Zašto bismo se bojali budućeg nepostojanja, a ne bojimo se prošlog? Možda zato što je buduće nepostojanje loše, a prošlo nije? Ali, zašto bi jedno bilo loše, a drugo ne, ako su i jedno i drugo jednaka stanja nepostojanja? Lukrecije kaže da su stanja jednaka i da nije loše ni jedno ni drugo. Je li Lukrecije bio u krivu? Ako je, gdje je pogriješio? Ovo su pitanja o vrijednosti smrti, tj. pitamo se je li smrt loša, dobra ili vrijednosno neutralna za osobu koja je umrla.

Drugi dio knjige propituje odgovore na navedena pitanja i implikacije tih odgovora iz suvremene perspektive tzv. analitičke filozofije.

U trećoj cjelini prelazi se na racionalnost straha od smrti i na vezu smrti i smislenosti života.

Drugim riječima, kada se odredimo prema pitanju vrijednosti smrti trebali bismo dati i odgovor na blisko praktično pitanje: "Trebamo li se bojati smrti?".  Ako da, u kojoj mjeri? Ako ne, je li uopće moguće de facto se ne bojati smrti? Ovo su pitanja o racionalnosti straha od smrti. I konačno, kada mislimo o smrti često mislimo i o smislu života. Najčešće ljudi kažu da ako ćemo svi umrijeti da je onda sve besmisleno. Međutim, zašto bi to bilo točno? Zašto bi smrt uništila smislenost života? Postoji li nešto takvo kao što je smisao života? Ako postoji u kojoj je točno vezi s našom smrti? Ovo su pitanja o povezanosti smrti i smisla života. 

Marin Biondić rođen je 1978. godine u Senju, Republika Hrvatska. Srednju školu završio je u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci završio je studij Filozofija i Hrvatski jezik i književnost. Zaposlen je u Srednjoj školi za elektrotehniku i računalstvo u Rijeci, gdje radi kao profesor etike i hrvatskog jezika te obnaša dužnost ispitnog koordinatora za državnu maturu. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjek za filozofiju, izvodi nastavu iz dva izborna kolegija: Smrt i Smisao života.

Radove s područja filozofije izlagao je na nizu domaćih i međunarodnih filozofskih simpozija.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –