Trenutak u kojem hrvatski branitelj Josip Matijević, dragovoljac Domovinskog rata, ulazi u ordinaciju i odluči da će se povjeriti mladome psihijatru Grguru Romiću jedan je od onih prekretnih trenutaka u izboru svakog pojedinca da promijeni sebe. Josip Matijević, ratnik koji je branio Osijek i Vukovar te preživio srpske logore, čovjek je koji se ne može pomiriti s nepravdom, opterećen obiteljskim nasljeđem i svakodnevnom političkom situacijom.

Doktor Romić drugi je, drugačiji, mlad, neiskusan, posvojeno dijete, nepriznat od kolega, te se želi dokazati ili pobjeći. Razgovori u kojima se ne zna tko je pacijent, a tko liječnik pokazuju svu dubinu trauma koje poput demona opsjedaju hrvatsko društvo opterećeno novim i starim podjelama, nezaraslim ranama, zločinom i kaznom.

Vješto kombinirajući suvremenost s biblijskim motivima kazne i progona, "Jom Kipur" Ivane Šojat-Kuči roman je velike epske snage i duboko liričan u tragedijama pojedinaca. Kada će svanuti Dan pomirbe – Jom Kipur – i trebamo li se prije njega prvo pomiriti sami sa sobom da bismo mogli pogledati druge u oči, samo su neka od pitanja koja postavlja Ivana Šojat-Kuči.

Ivana Šojat rodila se 26. veljače 1971. u Osijeku. Već dvadeset godina aktivno se bavi književnim prevođenjem za najprestižnije hrvatske nakladnike. Osam je godina pjevala alt u opernome zboru HNK u Osijeku, gdje je već deset godina urednica kazališnih izdanja. Od 2003. je članica Društva hrvatskih književnika.

Kao pjesnikinja, esejistica, prozaistica i romansijerka, iza sebe ima devetnaest ukoričenih naslova: pet zbirki poezije (Hiperbole, Uznesenja, Utvare, Sofija plaštevima mete samoću i Ljudi ne znaju šutjeti), zbirku eseja "I past će sve maske", četiri zbirke novela (Kao pas, Mjesečari, Ruke Azazelove i Emet), šest romana (Šamšiel, Unterstadt, Ničiji sinovi, Jom Kipur, Ezan i Štajga ili put u maglu) te roman za mlade "Zmajevi koji ne lete" kao i slikovnice "Heliot, zmaj gnjezdaš" i "Selina i mrakovi" koja uskoro izlazi u prijevodu na kineski jezik.

Godine 2016., 2018. i 2019. njezine kratke priče "Hrabrost", "Vilinjska kosa" i "Ponori" nagrađene su prvom, odnosno drugom nagradom za kratku priču "Ranko Marinković" Večernjeg lista. Dramatizirala je Kozarčevu pripovijetku "Tena", a njezina je dramatizacija pod naslovom "Lipa si, Teno!" 2009. izvedena  na noćnoj sceni HNK u Osijeku. Godine 2015. u ZKM-u je premijerno izvedena njezina duodrama "Elza hoda kroz zidove", koja je iste godine proglašena Najboljim novim dramskim tekstom, te ovjenčana nagradom portala Teatar.hr. Za cjelokupan umjetnički rad i promicanje hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu 2016. je odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.