Što se događa kada se između bračnih drugova uvuku sumnja i nepovjerenje, kada se ljudi počnu udaljavati jedno od drugoga? Kako o svakodnevnim, naizgled običnim, a uistinu egzistencijalnim problemima razmišlja on, a kako ona?

I dok on traži utjehu u društvu prijatelja i alkoholu, pokušavajući tako potisnuti ratna sjećanja te zaboraviti činjenicu da je samo pjevač u zboru, a ne umjetnik, i stvara stotine izlika, ona ostaje bez posla, nosi krivnju zbog pobačaja i pred djetetom pokušava održati privid idile, no duboko je nesretna jer se nije ostvarila onako kako je kao perspektivna djevojka iz fine obitelji mogla i trebala.

Ivana Šojat-Kuči u "Ničijim sinovima" u dvoglasju iz muške i ženske perspektive pokazuje kako se brak u kojem je bilo ljubavi naočigled rasipa te kako krizne situacije, od smrti bližnjih do otkaza, razorno djeluju na ljubav.

"Ničiji sinovi" roman je koji pogađa ravno u središte međuljudskih odnosa, a Ivana Šojat-Kuči napisala je nakon velikoga obiteljskog romana "Unterstadt" intimnu dramu dvoje ljudi koji se pod pritiskom okoline, ali i vlastitih neostvarenih želja međusobno udaljavaju do potpunog nerazumijevanja.

***

Ivana Šojat-Kuči rođena je 1971. u Osijeku, gdje je za­vršila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Osam godina živjela je u Belgiji te tamo diplomirala francuski jezik. Objavila je romane "Šamšiel", 2002., "Unterstadt" 2009., "Ničiji sinovi", 2012.; zbirke priča "Kao pas", 2006., "Mjesečari" 2008.,"Ruke Azazelove" 2011.; eseje "I past će sve maske", 2006., te zbirke poezije "Hiperbole", 2000., "Uznesenja," 2003.,  "Utvare", 2005. i "Sofija plaštevima mete samoću", 2009.

Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona i Paula Austera. Živi i radi u Osijeku.

Ivana Šojat rodila se 26. veljače 1971. u Osijeku. Već dvadeset godina aktivno se bavi književnim prevođenjem za najprestižnije hrvatske nakladnike. Osam je godina pjevala alt u opernome zboru HNK u Osijeku, gdje je već deset godina urednica kazališnih izdanja. Od 2003. je članica Društva hrvatskih književnika.

Kao pjesnikinja, esejistica, prozaistica i romansijerka, iza sebe ima devetnaest ukoričenih naslova: pet zbirki poezije (Hiperbole, Uznesenja, Utvare, Sofija plaštevima mete samoću i Ljudi ne znaju šutjeti), zbirku eseja "I past će sve maske", četiri zbirke novela (Kao pas, Mjesečari, Ruke Azazelove i Emet), šest romana (Šamšiel, Unterstadt, Ničiji sinovi, Jom Kipur, Ezan i Štajga ili put u maglu) te roman za mlade "Zmajevi koji ne lete" kao i slikovnice "Heliot, zmaj gnjezdaš" i "Selina i mrakovi" koja uskoro izlazi u prijevodu na kineski jezik.

Godine 2016., 2018. i 2019. njezine kratke priče "Hrabrost", "Vilinjska kosa" i "Ponori" nagrađene su prvom, odnosno drugom nagradom za kratku priču "Ranko Marinković" Večernjeg lista. Dramatizirala je Kozarčevu pripovijetku "Tena", a njezina je dramatizacija pod naslovom "Lipa si, Teno!" 2009. izvedena  na noćnoj sceni HNK u Osijeku. Godine 2015. u ZKM-u je premijerno izvedena njezina duodrama "Elza hoda kroz zidove", koja je iste godine proglašena Najboljim novim dramskim tekstom, te ovjenčana nagradom portala Teatar.hr. Za cjelokupan umjetnički rad i promicanje hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu 2016. je odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.