Baba Jaga? Upitate li za nju, svatko će vam drukčiji odgovor dati: netko veli Suncu kuma, netko kaže vještica, jednomu je pomogla, drugoga bome i pojesti htjela. Svi se slažu da je strašna, ali nitko ne zna ni kada je ni zašto takvom postala. Sigurno je jedno: za vijeka se svojega svakakvih čuda nagledala, a sad je evo u priči kakvu ne poznaje. U priči s divom nepobjedivim i lutkom koja iz ormara progovara. U jednoj s haljinama i djecom što gube se i traže. I Tim Gradom u koji mora, ali joj se nikako ne ide.

A što je ondje čeka i hoće li nam se vratiti, znaj, ovisi pomalo i o tebi. Otvori ovu knjigu i već je korak napravila. Pročitaj stranicu-dvije i eno je, namiguje i juri, u mužaru nebom mete. No put natrag dug je i trebat će joj svaka stranica, svaki glas, oko i ruka – te zato ne časi časa. Jer ako ih ne pričamo, naše se priče gube, pa čak i one koje čuvamo oduvijek. A svijet s Jagom, vjeruj, mnogo je zabavnije mjesto.


Raskošna slikovnica "Baba Jaga i div Zaborav" koju je načinio autorski dvojac Roman Simić Bodrožić i Manuel Šumberac. Jedan od najcjenjenijih i nagrađivanijih hrvatskih književnika, Roman Simić Bodrožić, prvi je put napisao dječju priču i dodijelio Babi Jagi glavnu ulogu u priči, dok se ona u narodnim pričama redovito pojavljuje kao sporedni lik, epizodno – kao osoba koja pomaže, odmaže, prijeti ili straši.

U ovoj suvremenoj verziji autor ju je smjestio u njezino uobičajeno okruženje: na rub šume, u kuću na kokošjim nogama s lubanjama kao svjetiljkama, ali je promijenio njezinu poziciju – ovdje je ona osoba koja treba riješiti određene zadatke, prevaliti neke prepreke i pri tome treba pomoć. Napao ju je div Zaborav i odnio joj njezine tri haljine: bijelu, crvenu i crnu (mladost, zrelost i starost). Mora poći u Taj Grad gdje joj Zaborav zadaje zadatke u čijem joj rješavanju pomaže lutka.

Roman fantastično kombinira potpuno novu i maštovitu priču s repetitivnim elementima koji se pojavljuju u klasičnim pričama o Babi Jagi, kao što su lutka pomagačica, izrazi koji se ponavljaju, zadatci koji se pred nju postavljaju, jednostavne radnje koje se obavljaju, a koje pomažu rješavanju zadataka. Baba Jaga u ovoj priči na svakoj stranici pokazuje svoj slojeviti karakter – tajanstvena je baba iz narodnih priča, ponekad moćna vještica puna snage, povremeno izgubljena starica, a zatim velikodušna darovateljica.

Romanov je jezik stilski dotjeran, priča na više razina simbolična, a Baba Jaga i ovdje ruši stereotipe. U to se savršeno uklopio likovni izraz mladog i nagrađivanog ilustratora Manuela Šumberca čiji kolori podsjećaju na starinsku priču, a likovi i njegova duhovitost doprinose suvremenoj dimenziji priče.

Roman Simić rođen je 1972. u Zadru. Kao pisac za odrasle dobitnik je Nagrade Jutarnjeg lista za najbolju domaću proznu knjigu ("U što se zaljubljujemo", 2005.), nagrade Ranko Marinković za priču (Te djevojke, 2012.) i nagrade Kiklop za najbolju domaću proznu knjigu ("Nahrani me", 2012.), a knjige su mu prevođene na španjolski, njemački, engleski, poljski, slovenski, rumunjski i makedonski jezik.

S ilustratorom Manuelom Šumbercem za izdavačku kuću Profil sukreirao je hvaljenu slikovnicu "Baba Jaga i Div Zaborav" te serijal o dječaku Juri ("Jura i kuckalo protiv dosade", "Jura i gospođica Zavissst", "Jura i upute za odrastanje" te "Jura i raketa za tužne misli"), za koje su im dodjeljivane nagrade Grigor Vitez i Ovca u kutiji.

"Iva, do Mjeseca i natrag" njegov je prvi roman.

Manuel Šumberac rođen je 1988. godine u Puli. Magistrirao je animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno djeluje na području animiranog filma i ilustracije. Autor je animiranih filmova, glazbenih videospotova, namjenskih filmova, knjiga za djecu, naslovnica knjiga. 

Za svoj je rad višestruko nagrađivan: Grigor Vitez za ilustracije za stariju dob djece za slikovnicu "Jura i kuckalo protiv dosade"; kao glavni animator na filmu "Guliver" autora Zdenka Bašića osvaja Grand Prix 19. Dana hrvatskog filma te posebno priznanje na Libertas filmskom festivalu u Dubrovniku; za svoj animirani film "Escargot" (2010.) osvojio je drugu nagradu na 42. Reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva te prvu nagradu na festivalu Balkans Beyond Borders.

Najznačajniju hrvatsku glazbenu nagradu Porin osvojio je dvaput – 2010. za Gibbonijev videospot "Žeđam" i 2012. za likovno oblikovanje albuma "Svijet glamura" Hladnog piva. Za animirani glazbeni videobroj "Your Irresistible Smile" 2012. osvojio je Golden Bra Award za najbolju animaciju na Magdalena International Festival of Creative Communication; Zlatnu ribicu Neuma osvojio je 2014. za najbolji 3D animirani film na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Neumu. Dosad je napravio 4 autorska animirana filma i 4 videospota.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.