Domaći strip-serijal u kojem se sretno susreću eksperimentalne tendencije i prilagodljivost širim slojevima čitatelja svakako je "Poezija u stripu" Dušana Gačića, godinama objavljivana u Modroj lasti, neuništivom časopisu zagrebačke Školske knjige namijenjenom djeci osnovnoškolske dobi, zanimljiva i po tome što je na svakoj stranici riječ o adaptaciji stihovanog djela hrvatske i svjetske književnosti, a to u povijesti lokalnog stripa nije čest slučaj.

U skladu s kretanjima na europskoj sceni poslije Drugog svjetskog rata, adaptacija ni u Hrvatskoj nije bila pretjerano popularan postupak osmišljavanja scenarija ― cijenile su se, i još uvijek se cijene, ponajprije originalne priče, dok se često gubi iz vida kako je originalno i inventivno pretapanje ideja, motiva i karaktera iz medija u medij također legitiman i izazovan stvaralački postupak, pa i umjetnički cilj.

U svjetskim okvirima vrlo je malo vrhunskih autora stripa čiji se opus temelji mahom na adaptacijama, a prvi koji pada na pamet talijanski je modernistički velikan Dino Battaglia, koji se proslavio upravo adaptacijama majstora svjetske novele. Battagliu ne spominjemo uzalud, budući da je snažan utjecaj njegovog raskošnog i žestokog grafizma itekako vidljiv u Gačićevom stilskom rukopisu, a nesumnjivo je riječ o jednom od najtalentiranijih domaćih crtača srednje generacije. 

Serijal "Poezija u stripu", pristupačan upravo mlađim generacijama čitatelja, predstavlja najkoherentniji i najcjelovitiji iskaz Gačićevih raznorodnih traženja. Posegnuvši za pjesmama gotovo svih majstora poetske riječi iz razdoblja prve i druge hrvatske moderne (Mate Balota, Antun Branko Šimić, Dobriša Cesarić, Dragutin Domjanić, Fran Galović, Antun Gustav Matoš, Gustav Krklec, Miroslav Krleža (čiju je prozu Gačić također adaptirao), Slavko Mihalić, Miroslav Slavko Mađer, Dragutin Tadijanović i dr.), kao i stranih pjesnika iz mnogih povijesnih epoha (od Bertranda De Borna, preko Jacquesa Preverta do Charlesa Bukowskog), ali i pjesnika djelatnih u sferi popularne glazbe (Toma Bebić, Arsen Dedić, Leonard Cohen i dr.), Gačić je pronašao inspirativno i bogato izvorište za svoje zaigrane vizualne poeme i labirinte, kojima nipošto ne ilustrira doslovno pjesničke metafore, već teži u mediju stripa, koje god on forme bio, ostvariti originalan ritam prema suzvučju glasova i grafema određene pjesme.

I to mu najčešće uspijeva, pri čemu valja istaknuti nemalo postignuće nenametljivog uklapanja raznovrsnih motiva i književnih identiteta u vlastiti umjetnički opus, što samo svjedoči o Gačićevoj dubokoj i slojevitoj povezanosti sa širokom literarnom tradicijom. Pored pjesama renomiranih pjesnika, u album je uključena i šesta epizoda kultne Gačićeve štorije Grad u mraku, posvećenu mjestu na kojem živi i radi ― Novom Zagrebu, koja sadrži stihove podravske narodne pjesme.

Radeći na "Poeziji u stripu", sa sviješću o ciljnoj publici koja će njegove stripove čitati, autor je u serijal uključio i ponešto pjesama iz obaveznog školskog programa. Zgodan je to plus cijelom projektu, budući da se umjetnikova inventivnost dijelom uvijek ogleda u nadahnutom bavljenju najrazličitijom građom, pa čak i onom koja mu možda nije sasvim bliska. I to je realnost umjetnosti iz prizme zanata, a Gačić svojim zanatom već odavno vlada s lakoćom.

Zahvaljujući ovom, dugoočekivanom izdanju koje izlazi pod naslovom "Kvadratura stiha", Gačićevi dugogodišnji čitatelji, ali i oni koji će se tek susresti s njegovim opusom, ponovno dobivaju priliku pročitati i proučiti kako se radi kvalitetna, maštovita, estetski profinjena i žanrovski neopterećena adaptacija, što bi možda moglo i potaknuti ponovnu afirmaciju tog stvaralačkog postupka na domaćoj strip sceni. Publika svih generacija to u svakom slučaju zaslužuje.

Bojan Krištofić

Dušan Gačić rođen je 1958. u Zagrebu. Nakon gimnazije diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1981.godine.

Član HDLU-a. Bavi se stripom, animiranim filmom, ilustracijom, fotografijom, kombiniranim likovnim tehnikama, teorijom stripa i pedagoškim radom. Uz ilustracije knjiga i časopisa koje je objavljivao kod svih poznatijih izdavača u Hrvatskoj (u izdanjima Vjesnika, Školske knjige, Znanja, Mozaik Knjige, Abc naklade, AGM-a…), te povremenog galerijskog izlaganja likovnih radova kombiniranih tehnika na grupnim izložbama (na Salonu Mladih u Zagrebu, 1986.; Bienalu mladih u Rijeci 1987.; Likovnim jesenima u Somboru 1988; 31. Zagrebačkom salonu 1997; Modernoj galeriji u Rijeci 1998.; Varaždinu 1999; 37. Zagrebačkom salonu 2002.), trajna preokupacija, ljubav i područje najvećeg kreativnog interesa i istraživanja, ovom je autoru bio i ostao prije svega strip.

Dušan Gačić stripove je objavljivao u “Večernjem listu”, “Vidicima”, “Mladosti”, “Patku”, “Studentskom listu”, „Studentu“, “Modroj Lasti”, “Flitu”, “Divljem oku”, “Strip reviji”, a od 1985. godine, izlagao ih je više puta i to na Salonu stripa u Vinkovcima, u Zagrebu, Beogradu, Varaždinu, Rijeci te Groningenu, Hamburgu, Solunu ...

Nekoliko puta nagrađivan za strip. ( “Dnevnik”, “Grad u Mraku”, “Stossmayer”.) Pokretač i izdavač strip fanzina, e-zina, časopisa “Flit”; osnivač je Multimedijalne strip grupe “Divlje oko”; jedan je od osnivača i strip udruge “Forum”.

Poznatiji stripovi ovog autora su „Poezija u stripu“, “Dnevnik”, “Kuća paukova”, “Grad u mraku”, “Wall strip”, „Okus pepela“, “Na klupi”, “Bitka kod Siska”, “Stossmayer”, “Oluja u svemiru”, “Devet kapetana Morske lastavice”, “Znameniti Hrvati“, “Ljubavni koraci”, “Cristobal Colon”, “Banket u Blitvi”...

Osim više manje klasičnog, uobičajnog pristupa stripu, autor u svom radu koristi različite grafičke, slikarske, kombinirane tehnike, a kroz novije radove upustio se u šire istraživanje izražajnih sredstava stripa, što je rezultiralo radovima koji ulaze i u treću dimenziju t.j.: “strip skulpturom”, “strip reljefima”, „stripom sjena“, “živim stripom”, „3D stripom“... Zanimanje za mogućnosti, ali i ulogu i značaj ovog medija u kulturi i društvu, Gačić prati i brojnim teorijskim tekstovima, manifestima, polemikama, esejima, intervjuima s drugim autorima, koje objavljuje u “Flitu”, “Kvadratu”, “Patku”, “Časopisu za metodiku hrvatskog jezika”, “Homo Volansu”, “Qurumu”, “Divljem oku” i drugima…

Interes za svaku vrstu vizualne naracije odveo je autora logično i do animiranog filma, pa je tako Gačić autor (kao scenarist, režiser, glavni crtač, animator...) i nekoliko animiranih filmova (“Cvrčak”, “Prozor na grad”, “Složeni predosjećaj”, “Cristobal Colon”); koautor eksperimentalnih filmova (“Ogledala grada”, “Ritam tijela”); suradnik na animiranim filmovima (“Greetings from Croatia”, “Davne kiše”, “Oko”). Navedena iskustva i saznanja sakupljena višegodišnjim djelovanjem nastavlja, kroz različita predavanja, kontinuirano prenositi svim uzrastima unutar obrazovnog sustava, ali i šire...

Istovremeno, Dušan Gačić i dalje nastavlja razvijati svoj neovisni autorski rad istražujući i varirajući forme i žanrove unutar jednog od najznačajnijeg oblika vizualne naracije, stripa.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.