U ovo vrijeme koje zovemo sadašnjicom, živeći u kaotičnoj i nesigurnoj epohi bez jasne vizije budućnosti, malo je mjesta za nesvakidašnje vizije prošlosti. No usprkos tomu ili možda baš zato, pred nama se nalazi nova knjiga novigradskog povjesničara Vedrana Sinožića, autora "Naše Troje", djela koje je uzburkalo mnoge duhove svojom smionom tezom po kojoj je ovaj drevni grad za kojim još uvijek mnogi tragaju, zapravo tu kod nas i danas nosi ime Motovun. Kao nastavak ove ideje stiže nam "Kalisto" ili "Naša Troja II", s velikim brojem novih činjenica, spoznaja i uvida važnih za daljnje odgonetanje trojanske misterije.

Jer u ovoj velikoj priči koja se nalazi u samim temeljima europske civilizacije, još uvijek je gomila otvorenih zagonetki. Od antike pa sve do danas, nema apsolutnog konsenzusa kad je riječ o tumačenju sadržaja Ilijade te pitanjima tko je bio Homer, je li se trojanski rat dogodio i gdje je zaista bila lokacija Troje, bez obzira na službene arheološke i historičarske namjere da se s tom pričom jednom zasvagda završi konačnim i apsolutnim potvrđivanjem autentičnosti Schliemannove Troje na Hisarliku. Danas, gotovo stoljeće i pol od početka istraživanja u Maloj Aziji, objektivno promatrano, ne može se reći da arheološki nalazi potvrđuju ubikaciju ovog njemačkog pustolova i istraživača. No, makar nedokazana, ona i dalje figurira kao opće mjesto svjetske arheologije, nešto poput aksioma.

Sinožićeva je knjiga legitiman znanstveni i istraživački napor i nastojanje da se pokuša dati drugačije i zadovoljavajuće rješenje ove još uvijek aktualne enigme. jednako kao i prvijenac "Naša Troja", temeljena je na minucioznom proučavanju i analizi Homerovih epova kao jedinih relevantnih izvora koji nas mogu dovesti do lokacije svetog grada Ilija, to jest Troje. Sinožić i u "Kalistu" nastavlja s pedantom rekonceptualizacijom sadržaja ovog povijesnog misterija. Poštujući geografske uvjete te astronomske i prirodne detalje koji su ključni za lociranje Troje, nanovo pronalazi brojne korelacije između sadržaja Homerovih epova i topografije Istre i Kvarnera ali, što je novitet ove knjige, i jugozapadne Slovenije te Dalmacije, ukazujući na to da se radi o jedinstvenom prostoru kojega je važno sagledati u cjelini kako bi se uspostavile nove koordinate unutar kojih valja razumijevati ove teritorije i njihovu povijest.

Upravo je ovaj nivo analize najizazovniji element koji u polje Homerologije unosi veliki i značajan novitet, budući da ukazuje na činjenicu kako se imena heroja i toponimi iz Ilijade, pojavljuju u Istri i okolnim područjima na zaista fascinantan način, raspršeni u nazivima gradova, sela, dolina, rijeka, brda, planina te prezimenima koja čuvaju uspomenu na jednu davnu i prohujalu povijest. Sinožić ne zaboravlja ni spoznaje „konvencionalne“ arheologije te se s punim pravom naslanja na relevantna istraživanja. Također, "Kalisto" predstavlja i nove momente u otkrivanju brojnih mitoloških i etnokulturnih poveznica između Ilijade i naše žive folklorne tradicije.

Konačno, "Kalisto" nam kao veliki doprinos donosi i novo čitanje rute Odisejevih putešestvija. Uzbudljivo je to štivo koje se kao u napetom prapovijesnom romanu odmotava poput vune čija je duga nit krenula iz prapočela preslice, motovila i vodi sve do Motovuna, mjesta koje bi konačno moglo razriješiti homersko klupko.

Iz recenzije, Đino Đivanović

Troja u Istri nije samo smještaj jednog mitološkog i jednog stvarnog, fizičkog povijesnog grada i trenutaka njegove slave u prostor sasvim izmješten iz uvriježenih promišljanja o toj temi; Troja u Istri je i ishodište za drukčije osmišljavanje ustroja cijelog predantičkog svijeta. Postoji milijardu indicija, a vrlo malo dokaza, da je Istra tome drevnom svijetu mogla biti jedno od važnijih središta. S dvije knjige Vedrana Sinožića brojnost dokaza toj tezi jako je, jako, porasla. - Davor Šišović

Vedran Sinožić, rođen je u Puli 15. svibnja 1966. Od svog rođenja živi u istarskom Novigradu. Homerova djela inspiracija su za autora od djetinjstva pa do zrelih godina života. Vrlo je neobično reći da ga je potraga za izgubljenom Trojom ponukala da završi studij povijesti i hrvatskog jezika u Puli, na Sveučilištu Juraj Dobrila, nadajući se da će se tako usavršiti u svojoj potrazi. Istarski krajolik i zemlja, u kombinaciji s Homerovim epovima, autoru su prikazali put do Troje. Do sad je objavio knjige „Naša Troja“ (2015. vlast. nakl., 2016. Naklada Uliks, prošireno izdanje) „Kalisto : Naša Troja II“ (Naklada Uliks, 2019.) i „Motovunska magla“ (Naklada Uliks, 2021.). Sve tri knjige prevedene su na slovenski jezik u izdanju Založbe Stella, Šmarješke toplice. Ista nakladnička kuća priprema i engleski prijevod knjige „Naša Troja“, pod nazivom „The True Troy“.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.