Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Pier Paolo Pasolini

Teorem

  • Nakladnik: Meandarmedia
  • Prijevod: Marina Alia Jurišić
  • 04/2022.
  • 195 str., tvrdi uvez s ovitkom
  • ISBN 9789533342931
  • Cijena: 159.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Pišući poeziju, romane, kraće proze, filmske scenarije... pjesnik, romanopisac, filmski režiser, dramski pisac, esejist i slikar Pier Paolo Pasolini žanrovski je bio svestran svjedok kaotičnog svijeta, u polemici s neoavangardom, suprostavljen doslovnom i medijskom nasilju. Pasolini je davao mnogo prostora raznolikoj perceptivnoj interpretaciji koristeći riječi poput forse, “možda”, probabilmente “vjerojatno” i nadasve quasi, koja je po kontekstu najbliža riječi “gotovo”, ne htijući dati konačnicu vizualnoj sferi knjige, već samo hipotetsku predodžbu.

Pasolini je smatrao da religije imaju represivnu ulogu, dok je u "Teoremu" gost koji nosi svetačke osobine, onaj koji im svojim postojanjem ukazuje na represiju. (…) Animozitet prema buržoaziji ima temelj u Pasolinijevu poimanju konzumerizma i neokapitalizma kao odrednica koje vode svijet u propast, a nalazi im uzrok u obezličenju svijeta putem autoritativnog upravljanja koje neminovno vodi do alijenacije društva.

Demistifikacija Biblije u vidu mistificiranja ovozemaljskih likova koji streme tjelesnosti, naišla je na neodobravanje Crkve tako što je Katolička crkva isprva Pasoliniju dodijelila nagradu na Venecijanskom filmskom festivalu, a potom je povukla zbog kritike pape Pavla VI. Nakon festivala policija je konfiscirala film i optužila Pasolinija za razvrat ali ga je naposljetku ipak oslobodila.

Diplomirao književnost u Bologni, nakratko je bio nastavnik, potom se seli u Rim; često putuje u zemlje ondašnjega "trećeg svijeta". U bogatu kritičkom opusu ističe mu se djelo «Heretički empirizam» («Empirismo eretico, 1972) te «Strast i ideologija» (1960) u kojem nastupa kao teoretičar neoeksperimentalizma.

Pasolini je bio i utemeljitelj Male akademije furlanskoga jezika (1945), važne u kulturnom životu poratne Furlanije. Zbirke poezije «Gramscijev pepeo» (1957), «Religija mojeg vremena» (1961), «Poezija u obliku ruže» (1964) sadrže njegove najsnažnije politički, polemički i etički intonirane talijanske stihove.

U rimskim romanima «Besprizorni» (1955) i «Žestok život» (1959) oživljuje naglašenom gestualnošću, žargonom i dijalektom klasno nesvjesne, "podproleterske" likove. Kulturološki su eksperimentalnije proze «Božanska mimeza» (1975), s prizivom modernog pakla, te nedovršen "anti-roman" «Nafta» (1992), s mnogo transgresivnih elemenata, uključujući autobiografsko cijepanje ličnosti između dva spola te samoubojstvo.

Kraće proze i filmske scenarije obuhvaća «Ali plavih očiju» (1965), dok su scenariji dugometražnih filmova također tiskani zasebno (psihoanalitički znakovit «Kralj Edip», 1967; «Teorem», 1968., o alegorijskom dolasku "anđela" u grad. obitelj, uz dodatak pjesama). Važan je i Pasolinijev «Teatar» (1988., 1995., posebno drama u stihovima «Calderon», 1973), pa putopis po Indiji (1962), antologije dijalektalnog pjesništva i epistolari (objavljivani od 1976).

Pasolini je bio žanrovski svestran svjedok kaotičnog svijeta, u polemici s neoavangardom, suprostavljen doslovnom i medijskom nasilju.


Izvor: "Leksikon stranih pisca", Školska knjiga, 2001.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –