Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Pier Paolo Pasolini

Teorem

  • Nakladnik: Meandarmedia
  • Prijevod: Marina Alia Jurišić
  • 04/2022.
  • 195 str., tvrdi uvez s ovitkom
  • ISBN 9789533342931
  • Cijena: 159.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Pišući poeziju, romane, kraće proze, filmske scenarije... pjesnik, romanopisac, filmski režiser, dramski pisac, esejist i slikar Pier Paolo Pasolini žanrovski je bio svestran svjedok kaotičnog svijeta, u polemici s neoavangardom, suprostavljen doslovnom i medijskom nasilju. Pasolini je davao mnogo prostora raznolikoj perceptivnoj interpretaciji koristeći riječi poput forse, “možda”, probabilmente “vjerojatno” i nadasve quasi, koja je po kontekstu najbliža riječi “gotovo”, ne htijući dati konačnicu vizualnoj sferi knjige, već samo hipotetsku predodžbu.

Pasolini je smatrao da religije imaju represivnu ulogu, dok je u "Teoremu" gost koji nosi svetačke osobine, onaj koji im svojim postojanjem ukazuje na represiju. (…) Animozitet prema buržoaziji ima temelj u Pasolinijevu poimanju konzumerizma i neokapitalizma kao odrednica koje vode svijet u propast, a nalazi im uzrok u obezličenju svijeta putem autoritativnog upravljanja koje neminovno vodi do alijenacije društva.

Demistifikacija Biblije u vidu mistificiranja ovozemaljskih likova koji streme tjelesnosti, naišla je na neodobravanje Crkve tako što je Katolička crkva isprva Pasoliniju dodijelila nagradu na Venecijanskom filmskom festivalu, a potom je povukla zbog kritike pape Pavla VI. Nakon festivala policija je konfiscirala film i optužila Pasolinija za razvrat ali ga je naposljetku ipak oslobodila.

Pier Paolo Pasolini, talijanski književnik i filmski redatelj, rođen je u Bologni 1922., a umro u Rimu 1975. godine.

Diplomirao je književnost u Bologni, a proučavao je romansku filologiju, a posebno furlanski dijalekt, na kojem je u prvim objavljenim pjesmama izrazio svoj delikatni i fantastični pjesnički svijet. Talijanskoj komunističkoj partiji pristupio je 1947., ali je bio izbačen zbog optužbe za zavođenje maloljetnika pa je izgubio i posao nastavnika.

Autor je više romana i teorijskih rasprava, osobito o stilskoj slobodi i kritici suvremenoga kapitalističkog društva. Uz dijalektalnu pisao je i poeziju na talijanskom jeziku.

Pasolini je bio i utemeljitelj Male akademije furlanskoga jezika (1945), važne u kulturnom životu poratne Furlanije. Zbirke poezije "Gramscijev pepeo" (1957), "Religija mojeg vremena" (1961), "Poezija u obliku ruže" (1964) sadrže njegove najsnažnije politički, polemički i etički intonirane talijanske stihove.

U rimskim romanima "Besprizorni" (1955) i "Žestok život" (1959) oživljuje naglašenom gestualnošću, žargonom i dijalektom klasno nesvjesne, "podproleterske" likove. Kulturološki su eksperimentalnije proze "Božanska mimeza" (1975), s prizivom modernog pakla, te nedovršen 'anti-roman' "Nafta" (1992), s mnogo transgresivnih elemenata, uključujući autobiografsko cijepanje ličnosti između dva spola te samoubojstvo.

U bogatu kritičkom opusu ističe mu se djelo "Heretički empirizam" ("Empirismo eretico", 1972) te "Strast i ideologija" (1960) u kojem nastupa kao teoretičar neoeksperimentalizma.

Filmom se počeo baviti 1954. kao suradnik na scenarijima (Fellinija i Bologninija), a u kasnijoj se fazi ističu originalna tumačenja povijesno i kulturalno ključnih tekstova, te osebujna evociranja prošlosti i adaptacije klasičnih književnih djela.

Kraće proze i filmske scenarije obuhvaća "Ali plavih očiju" (1965), dok su scenariji dugometražnih filmova također tiskani zasebno (psihoanalitički znakovit "Kralj Edip", 1967; "Teorem", 1968., o alegorijskom dolasku "anđela" u grad. obitelj, uz dodatak pjesama). Važan je i Pasolinijev "Teatar" (1988., 1995., posebno drama u stihovima "Calderon", 1973), pa putopis po Indiji (1962), antologije dijalektalnog pjesništva i epistolari (objavljivani od 1976).

U filmovima poput "Dekamerona" (1971.), "Canterburyjskih priča" (1972.) i "Cvijetu 1001 noći "(1974.) slavi seksualnost, a pozornost su privukli i filmovi suvremene društvene i političke tematike. Pasolinijeva nerazjašnjena nasilna smrt pridonijela je stvaranju mita o njegovu dosljednom životnom i umjetničkom antikonformizmu.

Njegov je provokativan i kompleksan opus spajao marksizam i kršćansku duhovnost, nostalgiju za predkapitalističkim vrijednostima ruralnoga svijeta, osudu nedostatka vrijednosti talijanskog građanskog društva i nasilja društvenih struktura nad pojedincem.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –