Kakav je odnos morala i ekonomije? Pitanje morala, prema Andréu Comte-Sponvilleu, postavlja se pred svakoga pojedinca, čime god se bavio. S osobitom se oštrinom nameće u svijetu poduzetništva, poslovnom svijetu.

Comte-Sponville zasniva svoju teoriju na razlikovanju četiri osnovna reda: 1. Tehničko-znanstvenog, 2. Pravno-političkog, 3. Reda morala i 4. Etičkog reda. Svaki od tih redova relativno je neovisan, svaki ima svoju vlastitu logiku, a nalaze se u međusobnoj interakciji – jedan ne može funkcionirati bez drugih. Kao što kaže sam autor: "Sva su četiri nužna; nijedan nije dovoljan."

Knjiga «Je li kapitalizam moralan?» sadrži i nekoliko konkretnih primjera uz pomoć kojih autor pokazuje da moral ne određuje cijene; ono što ih određuje jest zakon ponude i potražnje. Vrlina ne stvara vrijednost, stvara ju rad. Ekonomijom ne upravlja dužnost, nego tržište. Zaključak je stoga da "kapitalizam nije moralan; nije ni nemoralan; on je – ali u potpunosti, radikalno, definitivno – amoralan".

Na kraju André Comte-Sponville još jednom opravdava svoju tezu o neophodnosti razlikovanja redova, čime na neki način odgovara na pitanje postavljeno u naslovu: "Upravo zato što ekonomija (u ovom slučaju kapitalistička) nije ništa moralnija nego što je moral rentabilniji – razlikovanje redova – trebamo oboje. A upravo zato što nam ni jedno ni drugo nisu dovoljni, svima nam je potrebna politika!"

Knjiga je namijenjena ekonomistima-praktičarima, poduzetnicima, poslovnim ljudima, političarima, pravnicima, filozofima, sociolozima, kao i studentima društvenih znanosti te svima koje zanima problem morala u suvremenom svijetu, osobito u znanosti i tehnologiji.

André Comte-Sponville (1952) je profesor filozofije na pariškoj Sorboni. Autor je «Traité du désespoir et de la béautitude» (2 sveska, 1984, 1988), «Petit traité des grandes vertus» (1995), «La sagesse des Modernes» (koautor Luc Ferry, 1998), «L'esprit de l'athéisme» (2006) i brojnih drugih knjiga.

André Comte-Sponville (1952.) francuski filozof, predavač na brojnim sveučilištima, seminarima i skupovima, iz područja filozofije doktorirao je 1983. godine. Nakon karijere sveučlišnog profesora, 1998. prekida s dotadašnjim radom da bi se posvetio pisanju knjiga i studija – odnosno trajnom promišljanju suvremenosti u filozofiji. Comte-Sponville nastoji dokazati kako je moguća primjena filozofije u svakodnevnom životu pa u tom smislu provjerava i djelovanje vlastitih filozofskih teza. Poznate su Comte-Sponvillove studije o Nietzscheu, ljubavi, smrti, modernosti…

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.