Zbirka «Simetrije čuda» Zorana Ferića sabire «Mišolovku Walta Disneya», «Anđela u ofsajdu», «Smrt djevojčice sa žigicama» i «Djecu Patrasa».

Zoran Ferić žrtvovao je svoju prvu knjigu, «Legende», za vlastito zdravlje. Obećao je Bogu da će uništiti tekst ako rezultat njegova prvog testa na AIDS bude negativan. I stvarno ga je uništio. No ne bismo se smjeli previše žalostiti. Nakon toga ispisao je opus koji je posve promijenio sliku suvremene hrvatske proze. Dvije knjige priča, «Mišolovka Walta Disneya» i «Anđeo u ofsajdu», i dva romana, «Smrt Djevojčice sa žigicama» i «Djeca Patrasa», koje smo sabrali u ovoj knjizi, zasigurno spadaju među najbolje prozne knjige objavljene u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina.
(nakladnička bilješka)


"Uvijek kad me netko pita omiljene knjige su mi druge. To vjerojatno ovisi o raspoloženju ili o tome je li sunčan dan ili nije. Za sunčanih dana volim Kafku, Carverove priče, Hemingwaya, Bernharda, Manna, Novaka, Buzzatija, Calvina, Marinkovića, Kunderu, Perišića… Za oblačnih dana volim Jergovića, Irvinga, Barnesa, Tomića, Marqeza, Šimića, Kiša, Schultzea, Rotha, Hašeka…" (Z. Ferić)

Zoran Ferić, rođen je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i od 1994. godine radi kao profesor hrvatskog jezika u XVIII. Gimnaziji u Zagrebu. Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987. godine. Prvu knjigu priča, "Mišolovka Walta Disneya", objavio je 1996. godine u Nakladi MD. Deset godina poslije dobio je za nju Nagradu Dekada. Za drugu knjigu priča, "Anđeo u ofsajdu", objavljenu 2000. dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine. Prvi roman "Smrt djevojčice sa žigicama" objavio je 2002. godine, a sljedeće godine izlazi mu zbirka kolumni pod naslovom "Otpusno pismo" koje je pisao za tjednik Nacional. Roman "Djeca Patrasa" objavio je 2005. u biblioteci Premijera Jutarnjeg lista. Nakon šest godina pisanja, 2011. izlazi mu roman "Kalendar Maja" za koji je dobio Nagradu Vladimir Nazor, Nagradu Jutarnjeg lista, Nagradu Grada Zagreba i Nagradu pulskog sajma knjiga (Kiklop). Druga knjiga izabranih kolumni "Apsurd je zarazna bolest" izašla je 2012. godine. Tri godine poslije javlja se novim romanom "Na osami blizu mora" (2015.) za koji dobiva Nagradu Fran Galović, a 2020. romanom "Putujuće kazalište" za koji je ponovo dobio Nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolju proznu knjigu.

Do sada je objavio tri slikovnice, "San ljetne noći" (Nagrada Grigor Vitez, 2019.), "Suze svetog Lovre" (2020.) i "Romeo i Julija" (2021.). Godine 2018. izabran je za predsjednika Hrvatskog društva pisaca. Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Živi u Zagrebu i redovito održava radionice pisanja u Booksi i CeKaPe-u.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.