Jedna od pripremnih rasprava kojima G.Agamben najavljuje svoje opsežno istraživanje genealogije moći na Zapadu. Ujedno je nastavak njegove trajne zaokupljenosti odnosom onoga što jest i onoga što može biti. Međunarodno cijenjeni mislilac, hvaljen zbog eruditskog vladanja materijom i kao vrstan stilist, izlaže ideju da odustajanje od prijelaza s potencijalnog na aktualno nije neophodno poraz moći stvaranja.

Pisar Bartleby, protagonist i njegova ustrajano ponavljana formula "Radije ne bih", pokazuju da je kontingencija dragocijen korektiv kad god aktualnom treba priskrbiti status teologijske, filozofijske ili povijesne istine, kad god se u njemu traži opravdanje kao jedino mogućeg ili najbolje mogućeg.


***

Giorgio Agamben rođen je 1942. u Rimu. Nakon studija prava pohađa Heideggerove seminare o Heraklitu i Hegelu te provodi istraživanja iz područja ikonologije u Warburgovu institutu. Tijekom formativnog razdoblja upoznaje radove W. Benjamina te one iz područja lingvistike i antropologije. Danas je predavač na Universita IUAV (Venecija) i College international de philosophie (Pariz) te gostujući profesor na nizu europskih i američkih sveučilišta.

Autor je brojnih studija iz područja estetike, metafizike, filozofije povijesti i (bio)politike. Njegovi radovi doživljavaju međunarodnu recepciju u akademskim i izvanakademskim forumina početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. U Hrvatskoj je posebnu pozornost pobudilo njegovo još uvijek nedovršeno istraživanje genealogije moći na Zapadu, a prevedene su mu knjige «Ideja proze», "Homo sacer", "Ono što ostaje od Auschwitza" i "Izvanredno stanje". Godine 2006. dodijeljena mu je europska nagrada ze esej "Charles Veillon".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.