Boris Senker
Teatrološki fragmenti : O suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu
- Nakladnik: Disput
- 12/2011.
- 336 str., meki uvez
- ISBN 9789532601404
- Cijena: 15.93 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga dramatološko-teatroloških tekstova Borisa Senkera "Teatrološki fragmenti : O suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu" obuhvaća 17 studija i eseja koje, unatoč različitim povodima njihova nastanka, povezuje središnja tema: hrvatska dramska književnost te njezini autori i komentatori u XX. i XXI. stoljeću.
Tekstovi su razvrstani u tri koherentne skupine.
U prvoj su četiri studije o dominantnim temama i tipiziranim likovima što su jače ili slabije obilježili hrvatsku dramsku produkciju u posljednjem desetljeću prošloga i prvom desetljeću ovoga stoljeća. To su smrt (napose smrt kao dramski lik), glumica kao dramski lik, politizacija i ideologizacija unutarobiteljskih sukoba u suvremenoj hrvatskoj drami i novi komički stereotipi kao utjelovljenja novih "socijalnih model-tipova" (B. Gavella).
Drugu skupinu tvore sintetski prikazi dramskih opusa istaknutih hrvatskih književnika od kojih su se neki dramom bavili marginalno. Zastupljeni bi bili ovi autori: Fran Galović, Milan Begović, Miroslav Krleža, Nikola Šop, Ranko Marinković, a od suvremenih Milko Valent. Poseban prilog u toj tematskoj skupini bit će autoanalitička kozerija Kako su Mujičić, Senker i Škrabe persiflirali hrvatsku povijest. Posljednji bi tekst u toj skupini bio osvrt na hrvatsku dramsku književnost od 1968/71. do kraja 1990-ih.
U treću skupinu su uvrštena četiri teksta koja se bave suvremenom teatrologijom i kazališnom kritikom u Hrvatskoj (Još o zadaćama hrvatske teatrologije; Hrvatsko kazalište u njemačkom leksikonu; Kako odgojiti kazališnoga kritičara?; Miroslav Krleža u žarištu Batušićevih teatroloških istraživanja).
U hrvatskoj je teatrologiji ovakva knjiga višestruko potrebna jer u isto vrijeme predstavlja analizu tema, autora i pojedinačnih doprinosa u primarnim izvorima i u njihovim komentarima. Jednako tako, knjiga ostvaruje zaokružen pogled iz više različitih očišta na cjelinu jednog vremena u hrvatskoj drami, čime otvara mogućnosti njezinih budućih istraživanja i daje poticaj različitim istraživačkim pristupima.
Tekstovi su razvrstani u tri koherentne skupine.
U prvoj su četiri studije o dominantnim temama i tipiziranim likovima što su jače ili slabije obilježili hrvatsku dramsku produkciju u posljednjem desetljeću prošloga i prvom desetljeću ovoga stoljeća. To su smrt (napose smrt kao dramski lik), glumica kao dramski lik, politizacija i ideologizacija unutarobiteljskih sukoba u suvremenoj hrvatskoj drami i novi komički stereotipi kao utjelovljenja novih "socijalnih model-tipova" (B. Gavella).
Drugu skupinu tvore sintetski prikazi dramskih opusa istaknutih hrvatskih književnika od kojih su se neki dramom bavili marginalno. Zastupljeni bi bili ovi autori: Fran Galović, Milan Begović, Miroslav Krleža, Nikola Šop, Ranko Marinković, a od suvremenih Milko Valent. Poseban prilog u toj tematskoj skupini bit će autoanalitička kozerija Kako su Mujičić, Senker i Škrabe persiflirali hrvatsku povijest. Posljednji bi tekst u toj skupini bio osvrt na hrvatsku dramsku književnost od 1968/71. do kraja 1990-ih.
U treću skupinu su uvrštena četiri teksta koja se bave suvremenom teatrologijom i kazališnom kritikom u Hrvatskoj (Još o zadaćama hrvatske teatrologije; Hrvatsko kazalište u njemačkom leksikonu; Kako odgojiti kazališnoga kritičara?; Miroslav Krleža u žarištu Batušićevih teatroloških istraživanja).
U hrvatskoj je teatrologiji ovakva knjiga višestruko potrebna jer u isto vrijeme predstavlja analizu tema, autora i pojedinačnih doprinosa u primarnim izvorima i u njihovim komentarima. Jednako tako, knjiga ostvaruje zaokružen pogled iz više različitih očišta na cjelinu jednog vremena u hrvatskoj drami, čime otvara mogućnosti njezinih budućih istraživanja i daje poticaj različitim istraživačkim pristupima.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
