Kristina Peternai Andrić
Ime i identitet u književnoj teoriji
- Nakladnik: Izdanja Antibarbarus
- 11/2012.
- 231 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789532491241
- Cijena: 18.58 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga "Ime i identitet u književnoj teoriji" nastala je na temelju doktorskog rada "Ime i pitanje identiteta u književnoj teoriji" u kojem se pokušava se rasvijetliti veza između pojmova imena i identiteta te pozicionirati taj suodnos u djelokrug suvremene književne teorije.
Jedan od središnjih smjerova istraživanja u različitim suvremenim humanističkim disciplinama, tako i u književnoj teoriji, tiče se tvorbe identiteta i s time povezanih problema identifikacije i prirode subjekta. Priključivši se toj struji, u ovoj knjizi autorica dovodi u vezu dva naslovna pojma - ime i identitet - te njihov suodnos pokušava pozicionirati u djelokrug suvremene književne teorije kao pluralnog znanstvenog polja.
Kroz sučeljavanje različitih suvremenih teorija, ali i njihovim sučeljavanjem s tradicijom, ovo istraživanje teži pridonijeti rasvjetljavanju veze između koncepcije imena i tvorbe identiteta te možda pokrenuti rasprave o tom pitanju i njegovu značenju u domaćoj znanosti.
Oslanjajući se na antiesencijalističku koncepciju koja identitet poima u smislu privremene stabilizacije značenja, neprekidne izgradnje i prevladavanja koje se obavlja kroz interakciju s drugima, polazište ove rasprave nalazi se u procesu poznatom pod nazivom "obrat k jeziku" , a kojim jezik postaje povlašten medij za stvaranje i prijenos značenja pa i uspostave identiteta.
Najočitiji jezični modus odvijanja procesa tvorbe identiteta postiže se kroz davanje i korištenje imena. U radu se pokazuje kako je svaka od navedenih teorija na specifičan način razradila problem suodnosa imena i identiteta.
Imena u društvu funkcioniraju u onoj mjeri u kojoj funkcioniraju u jezičnim igrama: u njima ona djeluju kao već utemeljena, iako su kroz čin imenovanja ujedno neodlučivo opisana i proizvedena. Samo imenovanje predstavlja dio procesa prihvaćanja pojedinca u neku kulturnu, religijsku ili drugu zajednicu, ali također može predstavljati i dio procesa isključenja iz zajednice. Imenom se pojedinac ne može opisati ; ime je "prazni označitelj" lišen veze s ikakvim preciznim sadržajem, ali je ime važno jer njime subjekt biva konstituiran i ovjeren u pripadajućoj društvenoj zajednici.
***
Kristina Peternai Andrić rođena je u Osijeku 1974. godine. Nakon završene III. gimnazije u Osijeku upisuje Hrvatski jezik i književnost na osječkom Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom), a od 2001. radi na Katedri za književnost istog fakulteta. Magistrirala 2005. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu s temom "Performativna koncepcija pripovjednog teksta", te na istom fakultetu, doktorirala 2008. ("Ime i pitanje identiteta u književnoj teoriji").
Objavljuje znanstvene i stručne radove vezane za književnu teoriju, hrvatsku i mađarsku književnost te prevodi s mađarskog jezika. Izvodi nastavu iz Osnova teorije književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Objavila je knjigu "Učinci književnosti" (Zagreb, 2005) te niz članak u različitim publikacijama.
Jedan od središnjih smjerova istraživanja u različitim suvremenim humanističkim disciplinama, tako i u književnoj teoriji, tiče se tvorbe identiteta i s time povezanih problema identifikacije i prirode subjekta. Priključivši se toj struji, u ovoj knjizi autorica dovodi u vezu dva naslovna pojma - ime i identitet - te njihov suodnos pokušava pozicionirati u djelokrug suvremene književne teorije kao pluralnog znanstvenog polja.
Kroz sučeljavanje različitih suvremenih teorija, ali i njihovim sučeljavanjem s tradicijom, ovo istraživanje teži pridonijeti rasvjetljavanju veze između koncepcije imena i tvorbe identiteta te možda pokrenuti rasprave o tom pitanju i njegovu značenju u domaćoj znanosti.
Oslanjajući se na antiesencijalističku koncepciju koja identitet poima u smislu privremene stabilizacije značenja, neprekidne izgradnje i prevladavanja koje se obavlja kroz interakciju s drugima, polazište ove rasprave nalazi se u procesu poznatom pod nazivom "obrat k jeziku" , a kojim jezik postaje povlašten medij za stvaranje i prijenos značenja pa i uspostave identiteta.
Najočitiji jezični modus odvijanja procesa tvorbe identiteta postiže se kroz davanje i korištenje imena. U radu se pokazuje kako je svaka od navedenih teorija na specifičan način razradila problem suodnosa imena i identiteta.
Imena u društvu funkcioniraju u onoj mjeri u kojoj funkcioniraju u jezičnim igrama: u njima ona djeluju kao već utemeljena, iako su kroz čin imenovanja ujedno neodlučivo opisana i proizvedena. Samo imenovanje predstavlja dio procesa prihvaćanja pojedinca u neku kulturnu, religijsku ili drugu zajednicu, ali također može predstavljati i dio procesa isključenja iz zajednice. Imenom se pojedinac ne može opisati ; ime je "prazni označitelj" lišen veze s ikakvim preciznim sadržajem, ali je ime važno jer njime subjekt biva konstituiran i ovjeren u pripadajućoj društvenoj zajednici.
***
Kristina Peternai Andrić rođena je u Osijeku 1974. godine. Nakon završene III. gimnazije u Osijeku upisuje Hrvatski jezik i književnost na osječkom Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom), a od 2001. radi na Katedri za književnost istog fakulteta. Magistrirala 2005. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu s temom "Performativna koncepcija pripovjednog teksta", te na istom fakultetu, doktorirala 2008. ("Ime i pitanje identiteta u književnoj teoriji").
Objavljuje znanstvene i stručne radove vezane za književnu teoriju, hrvatsku i mađarsku književnost te prevodi s mađarskog jezika. Izvodi nastavu iz Osnova teorije književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Objavila je knjigu "Učinci književnosti" (Zagreb, 2005) te niz članak u različitim publikacijama.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
