Studija Sanjina Sorela "Kidipin glas" u svojoj je osnovi povijest rodnoga pjesništva od renesanse pa do danas. Od početnoga položaja kada su pjesnikinje (Cvijeta Zuzorić) reprezentirane pa do trenutka njihova intenzivnija ulaska u poredak diskurza proći će koje stoljeće. Druga polovica XIX. stoljeća bit će inicijalno bitna, no zapravo društveno-kulturološka, književna vidljivost počet će se događati tek prvih godina stoljeća rata.

Temeljna teza studije jest objasniti procese dobivanja glasa, javne prisutnosti – što znači, u književnome smislu, objavljivanja knjiga. U početku glas je diskretan, jedva vidljiv i predvidljiv – impresionistički, kada poziciju subjekta određuju emotivne funkcije. Postupno, što je glas prisutniji, poetička se raznolikost ženskoga pjesništva usložnjava. Tijekom samo jednog stoljeća pjesnikinje su "usvojile" pjesničko znanje/iskustvo, zadržavši autentičnost koje je patrijarhalni poredak prisvajao još od začinjavaca. Stoga je studija ujedno, najvećim dijelom teorijski fundirana u feminističkoj literaturi, kritici patrijarhalnoga diskurza, ali ne samo njega budući da se i feminizam pokazao, kada je riječ o povijestima književnosti (rodnim), nedostatan.

Detektirajući probleme (primjerice esencijalizam, odnos prema prirodi, funkcija majke itd.), analizirajući genezu, međusobnu uvjetovanost, pa i baveći se pojedinim analizama autopoetika Sorel uopće ne inzistira na smještanje ženskoga pjesništva u ili pored muškoga, nego upravo suprotno – pokazuje rodni autonomni razvoj i međusobnu komplementarnost. Zašto? Iz razloga što je prvo potrebno uspostaviti topose, paradigme istoga, a da bi se kasnije prevrednovalo i u ne baš beznačajnom dijelu redefinirao čitav korpus suvremenoga hrvatskoga pjesništva, bez rodnih diferencijacija, ali sa sviješću o razlikama, od kojih je najvažnija ona u vezi geneze.

Kako je riječ o studiji koja svojom temom po prvi put u hrvatskoj znanosti o književnosti usustavljuje i pronalazi zajedničke nazivnike jednog u velikoj mjeri isključenoga glasa ona vjerojatno ima kadšto i krivih teza, pa i zaključaka (a koje bi to bile prave?), no vrijednost joj je i u tome što mjestimice i polemički, posredno, demaskira različite ideološke književnopovijesne i teorijske "predstraže reakcionarnih misli". Također, na jednome mjestu objedinjuje književnokritički korpus što će potencijalnim istraživačima rodno obilježenoga pjesništva biti od velike pomoći.

Knjiga sadrži bogati popratni bibliografski aparat s obiljem korisnih referenci za svakoga čitatelja, a posebno važnih istraživačima, profesorima, nastavnicima, studentima.

Sanjin Sorel (Rijeka, 20. VII. 1970.) rodio se u Rijeci gdje nakon srednje škole završava Filozofski fakultet na kojemu je i doktorirao (2003.) s temom Mediteranizam i tijelo u poeziji Tončija Petrasova Marovića. Poeziju, prozu, kritike i eseje te znanstvene knjige i studije objavljuje u većini tuzemne periodike, pa i ponešto izvan nje. Uređuje časopisne blokove te knjige.

Do sada je objavio: "Palimpsest" (poezija, Rival, Rijeka, 1997.), "Sonetaria" (poezija, Ceres, Zagreb, 2001.), "Hologrami, žudnje, strojevi zavođenja" (poezija, MH Sisak, 2001), "Apokalipse" (poezija, Naklada MD, Zagreb 2002.), “Riječka književna avangarda” (studija, ICR, Rijeka, 2002.), "Flumen Viti" (ICR, Rijeka, 2003.), "Ljubavi" ( poezija, DHK, 2004.), "Mediteranizam tijela" (studija, Altagama, Zagreb, 2003.), "Isto i različito" (VBZ, 2006.), "Bakunjin" (HDP, 2006.), "Kritike i tome slično" (MH – Osijek, 2007.), "Vragovi na kruhu i vodi" (poezija, Stajergraf, Zagreb, 2008), "Lica sanjarija" (eseji, Stajergraf, Zagreb, 2008.), "Knjiga trgovaca" (poezija, Naklada Bošković, Split, 2009.), "Obiteljske tajne" (priče, Jesenski i Turk – HDP, 2009.), "Lijena rijeka" (pjesme, HDP-Durieux, 2010.), "Intimna povijest Grete Garbo" (poezija, Rinaz, 2012.), "Šumska La mariposa" (poezija, AltaGama, Zagreb, 2013), "Kipidin glas ili hrvatsko žensko pjesništvo" (studija, Antibarbarus, Zagreb, 2018), "Zatvorski dnevnik" (roman, Naklada Bošković, Split, 2020), "Poezija, Mediteran, tradicija" (eseji, DHK, Pula, 2020), "Lampedusa, splav meduza" (poezija, HDP, Zagreb).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.