Neminovno nastupa trenutak nakon kojeg posljednju misao nosite nekamo. Možda. Ne znate hoćete li je se više uopće ikada i sjećati. Kad ćete, ipak se nadate, saznati o čemu se sve to radilo dok niste mogli popraviti ni sebe ni svijet. Jedan dan kada više neće biti ponedjeljka u kojem ćete moći započeti neki novi život za kojim mislite da žudite otkad znate za sebe. Možda bi trebalo imati neki šalabahter s uputstvima kako još prije vlastitog finala ponešto ispraviti u svom životu, pomoći u nečijem tuđem.

Članom se kluba krivaca postaje rođenjem. Članstvo je doživotno. Tajanstveni Fight dub želi nadići bol, krivnja se na to ne osvrće. Oduzima dah. Polazeći od Shakesperovih djela ("Zimske priče", "Troila i Kreside", "Richarda III.", "Timona Atenjanina", "Coriolana" i dr.) kao i tekstova Etienna da La Boetiea, Kafke, Mircea Eliade, Jeana-Luca Nancyja ali i različitih fenomena suvremene kulture. Ljiljana Filipović progovara o osjećaju krivnje kao najjačem destruktivnom, a time samodestruktivnom pokretaču. Potisnut, nadmašuje svaki osjećaj.

Što ste odlagali u vlastitom životu? Što je ono što vam je bilo najvažnije? Sloboda, odnos prema drugome, stvaranje i odabir vlastitog kraja teme su kojima se nastoji odgovoriti na ovo pitanje. Proturječni osjećaji prema postizanju vlastite, tuđe i političke slobode unatoč osobnim i povijesnim spoznajama vode i nemogućnosti otvorenosti prema drugome i zatvorenost u narcizmu. Izdaja nadanuća priklanjanjem pragmatičnosti prijevara je sebe koja kao takva posjeduje osobite dovitljivosti osvete te inicira mogući konačni pristanak na potpuni kaos "Troila i Kreside". Ili eventualnu magiju izbavljenja Shakesperaove "Zimske priče". Krivnja nema mogućnosti prestanka. Sluša nagon smrti. Odgovor je u iskrenosti želje za vlastitom i tuđom slobodom.

Ljiljana Filipović rođena je u Zagrebu gdje je magistrirala, doktorirala i habilitirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Autorica je studija "Filozofija i antipsihijatrija" Ronalda D. Lainga (Zagreb, Filozofska istraživanja, 1990.), "Nesvjesno u filozofiji" (Zagreb, Izdanja Antibarbarus 1997.), "Javne samoće" (Zagreb,- Izdanja Antibarbarus/Tvrđa 2006.), "Prazne tvornice" (Zagreb, Izdanja Antibarbarus 2008.), "Scenariji kože" (Zagreb, Izdanja Antibarbarus 2012.), romana "Nevidljivi pas" (Novi Sad, Dnevnik 1985.), "Sokol u šusteraju" (Zagreb, Ženska infoteka 2001.), "Nestali ljudi" (Profil, 2007.) te desetak radiodrama.

Koautorica je u nizu djela. Objavljuje radove u hrvatskim i inozemnim časopisima koji se tematski bave objašnjenjem kulturoloških fenomena interakcijom filozofije i psihoanalize te je taj interes vodi i prijevodima djela s tog područja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.