Novo izdanje drugog dijela serijala sa 5 novih (bonus) priča poznatog pisca i novinara.

"S ovom knjigom dovršava se 'Historijska čitanka', projekt - kolumna započeta na stranicama sarajevskog magazina Dani, ubrzo nakon završetka rata. Bilježio sam činjenice vlastitoga sjećanja, predmete, situacije i događaje koji su pratili svakodnevicu posljednja dva desetljeća Jugoslavije i socijalizma. Pritom je, naravno, važno da se središte moga svijeta širilo od Mejtaša, preko općine Centar, Sarajeva, Bosne i Hercegovine... Da sam živio negdje drugdje, moja bi priča u detaljima, a možda i u cjelini, bila drukčija.

Prva ukoričena 'Historijska čitanka' objavljena je 2000. godine. Nakon nje je kolumna u Danima izlazila još nešto više od godinu dana. Ugasila se, iako tema nije bila iscrpljena. Ali jest autor.

Još od prvih kolumni su u redakciju, te na moju zagrebačku i sarajevsku adresu, stizale čitateljske ispravke i nadopune, a katkad i pisma ispunjena prijekorom. Bilo je ljudi koji su smatrali da ružno i s podcjenjivanjem pišem o njihovim predratnim čaršijama, neki su u mojim pričama pročitali ironiju, mislili su da treba drukčije...

U jednom tekstu povrijedio sam svoga mejtaškog obućara. Napisao sam da se njegova radnja nakon rata polako gasi. A on se trudio da je sačuva, i na kraju je radnju i održao, istu kakva je bila prije rata. Kada se izliže guma na peti, on i dalje sređuje stvar. A Sepetarevac je strm i opasan, pogotovo zimi. Taj je obućar prva i najbolja preventiva traumatološke klinike.

Mnogi tekstovi iz 'Historijske čitanke' su se po objavljivanju u web izdanjima magazina Dani pojavljivali na internetskim stranicama zavičajnih klubova, te emigrantskih obitelji i pojedinaca rođenih u Bosni i Hercegovini, a koji danas žive u Kanadi, Australiji, Americi, Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj...

Nalazio sam svoje tekstove uz interaktivne razglednice Sarajeva i drugih gradova, porodične fotografije, školske svjedodžbe, spomenarske zapise, stare pjesme i muzičke brojeve iz sedamdesetih i osamdesetih. Smatram da im je tamo i bilo mjesto, i da u cjelinu 'Historijske čitanke' ulaze i te lijepe i sentimentalne bootleg verzije."

(Miljenko Jergović)

Miljenko Jergović rođen je 1966. u Sarajevu. Živi u Zagrebu.

Romani: Buick Rivera (2002.), Dvori od oraha (2003.), Gloria in excelsis (2005.), Ruta Tannenbaum (2006.), Freelander (2007.), Srda pjeva, u sumrak, na Duhove (2007.), Volga, Volga (2009.), Otac (2010.), Roman o Kori­ni (2010.), Psi na jezeru (2010.), Rod (2013.), Doboši noći (2015.), Wilimowski (2016.), Herkul (2019.) i Vjetrogonja Babukić i njegovo doba (2021.)

Pripovijetke i druge proze: Sarajevski Marlboro (1994.), Karivani (1995.), Mama Leone (1999.), Inšallah, Madona, inšallah (2004.), mačka čovjek pas (2012.), Levijeva tkaonica svile (2014.), Sarajevo, plan grada (2015.), Nezemaljski izraz njegovih ruku (2016.), Selidba (2018.), Trojica za Kartal (2022.) i Rat (2024.)

Poezija: Opservatorija Varšava (1988.), Uči li noćas neko u ovom gradu japanski (1990.), Himmel Comando (1992.), Preko zaleđenog mosta (1996.), Hauzmajstor Šulc (2001.), Dunje 1983 (2005.) i Izabrane pjesme Nane Mazutha (2011.).

Članci, kolumne, eseji i prepiska: Naci bonton (1998.), Historijska čitanka (2001.), Historijska čitanka 2(2004.), Žrtve sanjaju veliku ratnu pobjedu (2006.), Transatlantic Mail, sa Semezdinom Mehmedinovićem (2009.), Zagrebačke kronike (2010.), Pamti li svijet Oscara Schmidta (2010.), Muškat, limun i kurkuma (2011.), Tušta i tma, sa Svetislavom Basarom (2014.), Drugi krug, sa Svetislavom Basarom (2015.), Autobus za Vavilon (2017.), Imaginarni prijatelj (2022.) i Mudrost poraza, ludost pobjede (2023.)

Drama: Kažeš anđeo (2000.).

Miljenko Jergović dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagra­­da. Među njima su nagrade Mak Dizdar za mlade pjesnike, Stolac 1987., Goran za mlade pjesnike, Lukovdol 1988., Veselko Tenžera, za najbolju kolumnu na području Jugoslavije, Zagreb 1990., Ksaver Šandor Gjalski, Zabok 1994., Erich-Maria Remarque, Osnabrück 1995., Grinzane Cavour, Torino 2003., nagrada Društva književnika Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2004., nagrada Napoli, Napulj 2005., Meša Selimović, Tuzla 2007., nagrada grada Cassina, Cassino 2009., nagrada Fulvio Tomizza, Trst 2011., Angelus za najbolju knjigu srednjoeuropskog pisca, Wroclaw 2012., Stefan Mitrov Ljubiša, Budva, 2013., Njegoševa nagrada, Cetinje 2015., nagrada Prozart, Skopje 2017., nagrada Georg Dehio, Berlin 2018., Milovan Vidaković, Novi Sad 2018., Nagrada Kopernik Poljske kulturne udruge Mikolaj Kopernik, Zagreb 2018., Sveukrajinski rejting Knjiga godine 2019., u kategoriji prevedene beletristike, Kijev 2020., Premio Latisana per il Nord-Est, Latisana 2022., Počasna nagrada austrijskih nakladnika i knjižara za toleranciju u mišljenju i djelovanju, Beč 2022., nagrada Fric, Zagreb 2023. i nagrada Vilenica, Ljubljana 2024.

Djela su mu prevedena na bjeloruski, bugarski, češki, engleski, farsi, finski, katalonski, litavski, mađarski, makedonski, nizozemski, njemački, poljski, portugalski, ruski, slovački, španjolski, švedski, talijanski, turski i ukrajinski jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.