Što se događa kada se između bračnih drugova uvuku sumnja i nepovjerenje, kada se ljudi počnu udaljavati jedno od drugoga? Kako o svakodnevnim, naizgled običnim, a uistinu egzistencijalnim problemima razmišlja on, a kako ona?

I dok on traži utjehu u društvu prijatelja i alkoholu, pokušavajući tako potisnuti ratna sjećanja te zaboraviti činjenicu da je samo pjevač u zboru, a ne umjetnik, i stvara stotine izlika, ona ostaje bez posla, nosi krivnju zbog pobačaja i pred djetetom pokušava održati privid idile, no duboko je nesretna jer se nije ostvarila onako kako je kao perspektivna djevojka iz fine obitelji mogla i trebala.

Ivana Šojat-Kuči u "Ničijim sinovima" u dvoglasju iz muške i ženske perspektive pokazuje kako se brak u kojem je bilo ljubavi naočigled rasipa te kako krizne situacije, od smrti bližnjih do otkaza, razorno djeluju na ljubav.

"Ničiji sinovi" roman je koji pogađa ravno u središte međuljudskih odnosa, a Ivana Šojat-Kuči napisala je nakon velikoga obiteljskog romana "Unterstadt" intimnu dramu dvoje ljudi koji se pod pritiskom okoline, ali i vlastitih neostvarenih želja međusobno udaljavaju do potpunog nerazumijevanja.

***

Ivana Šojat-Kuči rođena je 1971. u Osijeku, gdje je za­vršila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Osam godina živjela je u Belgiji te tamo diplomirala francuski jezik. Objavila je romane "Šamšiel", 2002., "Unterstadt" 2009., "Ničiji sinovi", 2012.; zbirke priča "Kao pas", 2006., "Mjesečari" 2008.,"Ruke Azazelove" 2011.; eseje "I past će sve maske", 2006., te zbirke poezije "Hiperbole", 2000., "Uznesenja," 2003.,  "Utvare", 2005. i "Sofija plaštevima mete samoću", 2009.

Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona i Paula Austera. Živi i radi u Osijeku.

Ivana Šojat rođena je 1971. u Osijeku. Književnica, prevoditeljica, nekoć altistica u opernome zboru osječkog Hrvatskog narodnog kazališta. Od 2003. je članica Društva hrvatskih književnika.

Dosad je objavila dvanaest romana (od kojih su četiri za mlade), pet zbirki poezije, tri zbirke kratkih priča, zbirku eseja, putopis i dvije slikovnice. Iza sebe ima 75 književnih prijevoda renomiranih autora francuskog i engleskog govornog područja.

Iz puke znatiželje bavila se svim i svačim, sudjelovala u ratu, penjala se po brdima, učila jahati konje, mačevati, veslati, uzgojila vrt pun ljekovitih trava, kopala po arhivima i zemlji, pjevala u rock-grupama, ali i opernom zboru HNK-a u Osijeku.

Knjige su joj ovjenčane nagradama Vladimir Nazor, K. Š. Gjalski, Fric, Galović, Kozarac, Mato Lovrak, Grigor Vitez, Mali princ. Za cjelokupan rad dodijeljen joj je Pečat Grada Osijeka, kao i odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.