Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Tranzicija i kulturno pamćenje : Zbornik radova

  • Nakladnik: Srednja Europa
  • Urednik: Virna Karlić, Sanja Šakić, Dušan Marinković
  • 11/2017.
  • 538 str., tvrdi uvez
  • ISBN 9789537963620
  • Cijena: 210.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Knjiga okuplja radove izložene na međunarodnom znanstvenom simpoziju "Tranzicija i kulturno pamćenje", održanom u studenom 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Četrdesetak povjesničara i teoretičara književnosti, lingvista, filozofa, kulturologa i drugih stručnjaka iz područja društvenih i humanističkih znanosti raspravlja o raznim aspektima tranzicije u književnostima zemalja bivše Jugoslavije, kulturi sjećanja i odnosu prema prošlosti, jezičnoj i obrazovnoj politici te brojnim drugim temama.

**

'Tranzicija' je najčešće korišten pojam kojim se označavaju promjene u istočnoj i jugoistočnoj Europi, međutim on nije u svim tekstovima ovoga zbornika upotrijebljen u istome smislu - terminološku raznolikost uredništvo nije smatralo preprekom, već polazištem za raspravu.

Prelazno razdoblje nakon raspada socijalističkog sustava, koje karakterizira prelaz iz planskog u tržišno gospodarstvo i nastanak višestranačkih demokratskih država, proizvelo je i svojevrsni pojmovni kaos zbog toga što se za njegovu polaznu točku ne uzima samo pad Berlinskoga zida 1989. godine ili raspad Jugoslavije. Stvarni početak tranzicije valjalo bi, kao što upozoravaju brojni suvremeni teoretičari, potražiti u daljoj prošlosti, a ne samo u raspadu socijalističke države.

U zborniku "Komparativni postsocijalizam. Slavenska iskustva" (2013) urednica zbornika Maša Kolanović upozorava na povijesnu dimenziju pojma tranzicije te uočava da granice među pojmovima poput tranzicije, postsocijalizma, postkomunizma i postkolonijalizma potiču rasprave, a da je stroge granice i razlike među njima teško uspostaviti. Problematičnost konačnog produkta tranzicije autorica uočava u njezinom neizvjesnom ishodu te zorno pokazuje da početak i kraj ovoga procesa nisu razumljivi sami po sebi. Socijalizam i tranziciju Kolanović ne promatra u njihovom suprotstavljanju i međusobnoj isključivosti, nego smatra da je oštra podjela između dvaju sustava proizvod ratnih događanja: "Trauma ratnih događanja s početka 90-ih koja oštro dijeli ta dva sustava, u domaćoj je sredini zaslužna za proizvodnju narativa o diskontinuitetu i dvama nespojivim svjetovima u kojima kao da nikada nisu živjeli isti ljudi."

Dokidanje točke početka i kraja predmet je analize Reane Senjković ("Izgubljeno u prijenosu: pop iskustvo soc kulture", 2008) koja tumači da je tranzicija zemalja srednje i jugoistočne Europe krenula s počecima urušavanja socijalističkih projekata, pa bi se prvi znakovi prijelaza na prostoru bivše Jugoslavije trebali početi tražiti već u kasnim 50-im godinama 20. stoljeća. Osim pomaknute točke polaska, Senjković također primjećuje da pojam tranzicije često podrazumijeva "vrijednosne ocjene polazišnoga političkog sustava i to iz perspektive sustava koji bi imao biti odredišni, pa na taj način razotkriva svoj evolucionistički značenjski aspekt, nimalo poželjan u motrištu takozvanih kritičkih znanosti o kulturi."

U polemičkom eseju naslova "Tranzicija živi vječno" (2010) Dean Duda će provokativno ustvrditi da tranzicija zapravo "nije prijelazno razdoblje nakon kojeg nastupa uređeni svijet, relativno human i pristojan poredak postojanih pravila igre, nego da je tek uvod u ono što se globalno zove fleksibilnim kapitalizmom" i da se od (hrvatskih) građana očekuje još samo prilagodljivost i popustljivost. (...)


Problemska pitanja tranzicije nastojali smo uokviriti pozivom na raspravu o kulturnom pamćenju, odnosno o kulturnim artefaktima koji iskustvo multinacionalne i multikulturne socijalističke države čuvaju od zaborava - kao i onima u kojima su pohranjena sjećanja na proces dezintegracije zajedničke države, koji se odrazio na kulturne prakse tranzicijskih društava. Pitanja pamćenja i stvaranja novih sjećanja u zemljama nastalim raspadom SFR Jugoslavije bila su od velike političke i društvene važnosti, ali riječ je o temi koja još uvijek traži legitimitet na znanstvenoj sceni u regiji.

Interdisciplinarni pristup, neizbježan za suočavanje s vremenom u kojem živimo, ukazuje i na poteškoće zajednice da se izravno i sveobuhvatno suoči s nedavnom prošlošću. Prokazane manipulacije i politizacije individualnog i kolektivnog pamćenja, jednako kao i prokazivanje tranzicije kao prelaza u "nešto bolje", ukazuju na problem i poteškoće analiziranja sadašnjosti. Analiza koja bi obuhvatila kulturne prakse postsocijalizma i čvorišna mjesta razdvajanja etnonacionalnih država i kultura trebala bi obuhvatiti i kulturne prakse socijalizma. Zbog toga smo smatrali važnim u program simpozija uključiti promišljanja različitih formacija pamćenja: kulturno pamćenje, ali i pamćenje političkog kolektiva, socijalnih grupa i pojedinaca. (...)

Teorijska tumačenja pamćenja i sjećanja implicitno su prisutna u velikom dijelu zbornika, ali ona nisu unificirana jedinstvenom teorijskom podlogom. Promišljanja kulturnog pamćenja tranzicijskog perioda obuhvaćaju različite tipove sjećanja na za­jednički kulturni prostor, pri čemu se u okviru pojedinih radova utvrđuju konkretne perspektive autora koje mogu, ali i ne moraju, biti podudarne s okvirom kulturnog pamćenja zamišljenog prilikom organiziranja simpozija. (...)

Urednici

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –