Knjiga Ljerke Schiffler «Recto & verso» sastoji se od niza uglavnom kraćih, fragmentarnih tekstova okupljenih u šest lakonički naslovljenih poglavlja. Tekstovi se istodobno mogu čitati kao samostalne cjeline, ali i kao dijelovi poglavlja. Naime, svi tekstovi okupljeni u istome poglavlju kruže oko ideje ili slike naznačene njegovim naslovom. Priroda je većine tekstova sinkretična: u njima se preslojavaju obilježja poezije u prozi, kulturnopovijesnoga eseja, filozofske refleksije i memoarskoga diskursa, pri čemu neki tekstovi jače ističu po jednu od spomenutih komponenata, dok se u nekima spaja više njih.

Predmetna polazišta pojedinih skupina tekstova poklapaju se s naslovima poglavlja, a stupanj njihove izravnosti varira: posrijedi mogu biti osobna autoričina iskustva ili sjećanja, ali i teme posredovane jezikom filozofije ili predstavljačkim tehnikama pjesništva i likovne umjetnosti. Često se, uz uvjet očuvana tematskoga kontinuiteta, prelazi sa sadržaja osobnoga iskustva na kulturnopovijesne teme. Među subsistemima kulturne povijesti iz kojih autorica bira tematska polazišta, osobito se ističe likovna umjetnost i prateća teoretska refleksija.

Metoda kojom autorica pristupa svojim temama, ima dalekih srodnosti s tradicionalnom hermeneutikom ili s ranonovovjekovnom emblematikom, što će reći da i ona počiva na pretpostavci o »metaforičkome« odnosno »hijeroglifskome« statusu vidljive stvarnosti. Ipak, autoričino umijeće tumačenja ne uključuje preduvjerenja o prirodi transcendentnoga smisla koji fenomene vidljivoga svijeta obogaćuje semantičkim viškovima. Njezini predmeti stoje na granici poznatoga i nemišljenoga, odnosno nespoznatljivoga.

Knjiga Ljerke Schiffler «Recto & verso», usprkos sinkretičkoj naravi svojih poglavlja i tekstova, posjeduje »osnovnu misao«, koja se, kao nepromjenljiva dubinska struktura, replicira u pojedinačnim tekstovima. Osim toga, knjiga imponira i bogatstvom kulturno-povijesnih asocijacija i referencija, u kojima se očituje autoričin minuli rad na području filozofije i estetike. Predvidivo je da će knjiga naići na zanimanje čitateljske publike, osobito one koja posjeduje obrazovanje slično autoričinu.
Zoran Kravar

Ljerka Schiffler rođena je u Zagrebu, gdje je završila klasičnu gimnaziju i potom studij filozofije i komparativne književnosti. Doktorirala tezom «Nikola V. Gučetić» (1974). U Institutu za filozofiju radi do godine 1977., a otada do 1990. kao urednik u Leksikografskome zavodu »Miroslav Krleža«. Od godine 1990. zaposlena je kao znanstveni savjetniku na Institutu za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti je sveučilišni profesor na Filozofskome fakultetu i na Hrvatskim studijima. Objavila je brojne knjige, rasprave i studije u zemlji i u inozemstvu, sudjelovala na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim i književnim skupovima. Dobitnica je više nagrada za znanost. Član je suradnik HAZU.

Ljerka Schiffler rođena je 6. veljače 1941. u Zagrebu, gdje je pohađala osnovnu školu i maturirala na Klasičnoj gimnaziji. Studij filozofije i komparativne književnosti završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala (1974.) s tezom iz hrvatske filozofske baštine 16. stoljeća o Nikoli Vitovu Gučetiću.

Od 1968. do 1977. radi na Institutu za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu. Od 1977. do 1990. radi kao urednica u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, a od 1990. ponovno u Institutu za filozofiju gdje radi i danas.

1978. godine izabrana je u zvanje znanstvene suradnice, 1984. više znanstvene suradnice, a 1988. znanstvene savjetnice (posljednji reizbor u isto znanstveno zvanje 22. prosinca 1999.). Višekratno je studijski boravila u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Austriji. Svo to vrijeme bavila se proučavanjem povijesti hrvatske filozofije u europskom obzoru.

Do 2005. godine objavila je dvadeset i dvije (22) knjige i dvije stotine pedeset i pet (255) znanstvenih radova, rasprava, studija, prikaza, odnosno stručnih članaka. Priredila je niz izbora iz djela domaćih i stranih filozofijskih pisaca. Suradnica je niza domaćih leksikografskih i enciklopedijskih izdanja s obradama ličnosti hrvatskih i europskih mislitelja (Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski leksikon, Enciklopedija likovne umjetnosti i dr.). Urednica je struke Filozofija u Hrvatskom biografskom leksikonu od 1983. do danas. Priredila je članke o hrvatskoj filozofiji za izdanje projekta HAZU Hrvatska – Europa. Prevela je nekoliko filozofskih djela, te sudjelovala na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i kongresima. Urednica je, od 1991. do danas, časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine. Organizator je više znanstvenih skupova. Također je od 1991. bila pokretač i urednik časopisa Radovi Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«.

Članica je Hrvatskog filozofskog društva (predsjednica 1998. i 1999.), Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske i Odbora međunarodnog filozofskog simpozija »Dani Frane Petrića« (također je uredila Zbornik simpozija, 1999.) koji se više godina održavao na Cresu. Organizirala je međunarodni filozofski simpozij na Cresu posvećen 400. obljetnici smrti filozofa Frane Petrića. Voditeljica je znanstveno-istraživačkog projekta »Povijest hrvatske filozofije (16.-19. st.)« na Institutu za filozofiju. Predavač je povijesti hrvatske filozofije, kolegija o hrvatskoj estetici, renesansnoj filozofiji, te o Frani Petriću na Hrvatskim studijima od osnutka do danas, a na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1998. redovni je profesor kolegija Povijest hrvatske filozofije.

Dobitnica je nekoliko priznanja i nagrada za filozofiju i književnost (Nagrada HAZU za doprinos od osobitog i trajnog značenja za Republiku Hrvatsku u području društvenih znanosti, 1994. godine; Priznanje Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« za izvanredni i višegodišnji doprinos uspješnom radu Leksikografskog zavoda, 2000. godine; Plaketa zahvalnica Primorsko-goranske županije RH i grada Cresa, za znanstveni doprinos u osvjetljavanju lika i promociju filozofskih djela Frane Petrića, 2002. godine).

Od 2002. godine je član-suradnik HAZU.

Umrla je 16. srpnja 2016. nakon duge i teške bolesti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.