Knjiga razgovora Vjerana Zuppe s nekima od najznačajnijih protagonista hrvatske kulturne scene u proteklom desetljeću. Sastoji se od dva dijela. Razgovori koji su objavljeni u drugome dijelu, pod naslovom «Život u demokraturi», tiskani su između 1993. i 2005. u listovima i časopisima: Feral Tribune, Arkzin, Nacional, Cicero, Globus. Oni uključuju razgovore s Heni Erceg, Borisom Rašetom, Tonijem Gabrićem, Mirjanom Dugandžijom, Miljenkom Jergovićem, Ivanom Salečićem, Davorkom Vukov Colić, Frenkijem Laušićem, Igorom Lasićem i Ivicom Ðikićem. Od tamo su preneseni u svome izvornom obliku, tek s pokojom, isključivo stilskom, izmjenom u odgovorima. U postavljenim pitanjima, dakako, ni to.

U prvom dijelu knjige nalazi se razgovor s Viktorom Ivančićem, koji je nastajao s prvotnom namjerom da bude razgovor o razgovorima izabranim za knjigu «Ispruženi jezik». Njihov stanoviti komentar. Pogovor. Sada kada smo tome tekstu - donoseći tu odluku zajedno sa sugovornikom - promijenili mjesto u knjizi, izmijenili smo, ne samo formalno, njezinu strukturu, nego i način pristupa tim razgovorima. Sada oni imaju funkciju priloga uvodnome tekstu. Teksta koji, dakako, dosada nije objavljivan.

Viktor Ivančić rođen je u Sarajevu 1960., a živi u Splitu. Novinarstvom se počeo baviti u studentskim glasilima 1980. pa zatim nastavio kao profesionalni novinar u Slobodnoj Dalmaciji. Jedan od osnivača i višegodišnji glavni urednik tjednika Feral Tribune, danas je odgovorni urednik i kolumnist u tome listu. Dosada su objavljene njegove knjige: «Bilježnica Robija K.», «Točka na U, Robi K. (III. A)», zbirke novinskih ogleda: «Lomača za protuhrvatski blud» i «Šamaranje vjetra», te roman «Vita activa».

Vjeran Zuppa rođen je u Splitu 1940. Diplomirao je i doktorirao na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Bio je osnivač i upravitelj Teatra Itd. Umjetnički direktor dramskog programa Splitskog ljeta. Dramaturg u više od stotinu teatarskih projekata. Urednik generacijskog časopisa Razlog, revije Teka, tjednika Telegram. Kazališnih časopisa Novi prolog, Frakcija i Teatar i Teorija. Bio je i glavni urednik u Grafičkom zavodu Hrvatske.

Danas je redoviti profesor na odsjeku dramaturgije Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je bio predstojnik odsjeka, prodekan i dekan. Objavio je knjige s područja književne kritike i teorije književnosti.

Prevodi poeziju, dramske i teorijske tekstove. Prevođen je gotovo na sve svjetske i mnoge slavenske jezike. Uvršten je u brojne antologije poezije, kritike i esejistike.

Vjeran Zuppa rođen je 26. siječnja 1940. u Splitu. Gimnaziju i Filozofski fakultet završio u Zagrebu gdje je i doktorirao na Filozofskom fakultetu s temom Pojam dramaturgije u 20. stoljeću. Radio je 1964–1966. kao upravitelj Galerije Studentskog centra; 1966–1977. bio upravitelj i dramaturg Teatra Itd.; 1977. direktor dramskog programa Splitskog ljeta; 1977–1979. urednik biblioteke Studentskog centra; 1979–1984. radio na mjestu glavnog urednika Grafičkog zavoda Hrvatske; 1980–1984. dramaturg HNK Split; umjetnički ravnatelj Zagrebačkog kazališta mladih 1988–1990. Bio je (2013.) savjetnik u HNK Split. Od 1981. na Akademiji dramske umjetnosti nastavnik je predmeta: Sociologija kulture. U zimskom semestru 1984/85. bio je izabran za docenta na Odsjeku dramaturgije. Kolegij: Dramatologija. Član Društva književnika Hrvatske od 1963, član PEN–a od 1969., član Hrvatskog društva pisaca od 2003. Urednik Kulturne rubrike Studentskog lista 1960–1961. Urednik u časopisu Razlog 1961–1967. Urednik u tjedniku Telegram 1969–1971. Urednik časopisa Teka 1972–1975, a kraće vrijeme i Novi Prolog. Urednik časopisa Teatar i teorija na ADU, a kratko urednik i u časopisu Frakcija. Uređivao je biblioteke časopisa Razlog, Teka, te biblioteke Zora, Teka, Niz u izdavačkom poduzeću GZH. Godine 1993. pokreće s piscem i pjesnikom Albertom Goldsteinom i Nikšom Župom izdavačku kuću Izdanja AntiBarbarus.

Objavljuje književne kritike, eseje i razne oblike teorijskih i znanstvenih radova od 1959. Antologiju mlađe hrvatske poezije (izbor i predgovor) pod naslovom "Pjesnici" objavio je 1962. Godine 1966. objavljuje knjigu eseja o suvremenim pjesnicima "Isprika za pjesmu", a 1969. prijevod knjige G. Bachelarda "Plamen voštanice" s pogovorom. S Antom Stamaćem, od 1969. do 1972. sastavlja, komentira i prevodi knjigu "Nova evropska kritika (I–III)". Objavio je 1970. knjigu književnih kritika o poeziji slovenskoj, hrvatskoj i srpskoj, pod naslovom "Lirika i navika"; 1974. "Slučajnu panoramu hrvatskih pjesnika", vrstu zbornika poezije svoje generacije; 1976. poemu "Prijatelj Silvestar".

Godine 1978. u celjskom Narodnom gledališču igran je njegov scenski projekt Floria Tosca, Prolog i Epilog, koreodrama u stihovima i u prozi. 1988. objavljuje poemu "Život i smrt lovca Luke", grafičku mapu u zajednici sa slikarom D. Jelavićem. 1989. objavljuje studiju o teorijskom radu dr. B. Gavelle: "Uvod u fenomenologiju suvremenog hrvatskog glumišta", ili: "Štap i šešir". 1995. objavio studiju gramatike dramskog teksta, "Uvod u dramatologiju", knjigu koja je objavljena i na makedonskom: "Voved vo dramatologijata" (2001.) i na francuskom jezika "Introduction à la dramatologie" (2004.). 1997. objavio je pjesmotvor "De rationes communi". 2000. objavio je "Bilježnicu", ogled o europskim i nacrt hrvatske kulturne politike, koji je 2001. objavljen i na engleskom (Notebook). 2004. objavljuje dramatološku knjigu "Teatar kao sholé". 2007. objavljuje knjigu »razgovora uglavnom o politici« Ispruženi jezik. S francuskoga i talijanskoga prevodi teorijske spise, poeziju i dramske tekstove: Ionesca, Becketta, Milosza, Lanouxa, Foucaulta, Derride, Bachelarda, Wahla, Valérya, Apollinaira, Mallarmea, Bretona, Saint–John Persa, te brojnih drugih francuskih i talijanskih pjesnika i teoretičara. Zastupljen je u značajnim antologijama jugoslavenskog eseja D. Kiša, J. Pogačnika, hrvatske poezije i esejistike, F. Zagoričnika, Z. Mrkonjića, B. Hećimovića, M. Šicla, itd.

U vremenu kada je bio upravitelj i dramaturg zagrebačkog Teatra Itd, taj je teatar osvojio pedesetak internacionalnih, nacionalnih i gradskih nagrada. Eseji, pjesme, drama, prevođeni su na brojne svjetske, slavenske, a i na mađarski jezik. Dobitnik je više književnih nagrada. 2000. godine International Biographical Centre, Cambridge, uvrštava ga u knjigu 2000 Outstanding Scholars of the 2oth Century s obrazloženjem »in honour of a an outstanding contribution in the field of dramatology«. Na Akademiji dramske umjetnosti bio je direktor, predstojnik Odsjeka za dramaturgiju, pročelnik Katedre teorije, prodekan i dekan.

Sveučilište u Zagrebu 2011. izabire ga u počasno zvanje professor emeritus.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.