Peter Sloterdijk
Srdžba i vrijeme : Političko-psihološki ogled
- Nakladnik: Izdanja Antibarbarus
- Prijevod: Nadežda Čačinovič
- 11/2007.
- 214 str., meki uvez
- ISBN 9789532490473
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga Petera Sloterdijka, autora knjiga “Sfera” i posebno “Kritike ciničkog uma”, nakon koje je postao najčitaniji njemački filozof nakon Drugog svjetskog rata, “SRDŽBA I VRIJEME” razmatra reflekse ponašanja od antičkog poimanja gnjeva, srdžbe, ljutnje u kontekstu srdžbe/ljutnje bogova do implikacija u suvremenim zbivanjima, te posljedice
mržnje – borbu, nasilje i agresiju.
Nepogrešiva karakteristika Sloterdijkovih mišljenja i pisanja je način na koji smješta tekuća pitanja u povijest – tako uspijeva redefinirati sadašnju, trenutnu ‘condition humaine’, vizualizirati ju iz dosad nepoznate perspektive, i pronaći dokaze za neočekivana ili čak i neželjena povezivanja, pokazujući da srdžba nije odušak za frustracije već antropološka konstanta.
“Srdžba i vrijeme” također je žustra knjiga, knjiga koja raspravlja o stvarima koje se tiču doslovno svakoga živog čovjeka. Što se zapravo događa, što odlučuje o našj sudbini, kako shvatiti vlastite porive, što očekivati u budućnosti, kako objasniti velike zločine 20. stoljeća? Sve to u stalnom opovrgavanju konvencionalnih istina.
***
Peter Sloterdijk ima sve potrebne akademske titule, trenutno je čak i rektor jedne ugledne institucije: ipak, njegova karijera nije karakteristična za profesionalnoga filozofa. Razmjerno rano napisao je filozofijski bestseler, «Kritiku ciničkoga uma» (1983.; hrvatski prijevod Borisa Hudoletnjaka 1992.) no već tada je imao iza sebe doživljaje najrazličitije vrste, pa tako i »put na Istok«, kod gurua Oshoa, nešto kao povreda tabua na kojima je zasnovana znanstvena zajednica. U nekim su razdobljima za njega bili jednako značajni Osho i Lacan, da bi kasnije nestali iz rasprave ali nikada zanijekani. «Kritiku ciničkoga uma» komentatori su čitali kao u najmanju ruku barem negativno fiksiranu uz Kritičku teoriju: no polemika oko biotehnologije pokazala je Sloterdijka kao omiljenog neprijatelja Habermasa i drugih aktualnih predstavnika toga pravca.
Sloterdijk je rođen 1947. Majka mu Njemica, otac Nizozemac koji nije dugo obavljao svoju očinsku ulogu. Studirao je u Münchenu i Hamburgu, gdje je 1975. doktorirao s radom »o filozofiji i povijesti moderne autobiografijske literature«, kako piše na njegovoj službenoj stranici. Ta ne navodi boravak u Indiji (sam izjavljuje kako je tadašnje iskustvo izokretanja »baze« i »nadgradnje« u korist središnjeg mentalnoga faktora za njega, za razliku od Indije i religijskoga faktora, još uvijek značajno). Nakon toga živi kao slobodni pisac velike plodnosti koja nije manja ni nakon što je 1992. prihvatio profesuru za filozofiju i teoriju medija u Karlsruheu, pa vodio Institut za filozofiju kulture na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, da bi se 2001. vratio kao rektor u Karlsruhe.
Gostovao je na brojnim uglednim sveučilištima a od 2002. zajedno s Rüdigerom Safranskim vodi tzv. «Filozofski kvartet«, popularnu emisiju njemačke javne televizije. Od 1995. do 1997. uređivao je ediciju «Philosophie Jetzt!», niz izbora iz djela velikih filozofa: Kant, Schelling, Nietzche. Njegov vlastiti opus odlikuje se svojim opsegom i raznovrsnošću.
Nepogrešiva karakteristika Sloterdijkovih mišljenja i pisanja je način na koji smješta tekuća pitanja u povijest – tako uspijeva redefinirati sadašnju, trenutnu ‘condition humaine’, vizualizirati ju iz dosad nepoznate perspektive, i pronaći dokaze za neočekivana ili čak i neželjena povezivanja, pokazujući da srdžba nije odušak za frustracije već antropološka konstanta.
“Srdžba i vrijeme” također je žustra knjiga, knjiga koja raspravlja o stvarima koje se tiču doslovno svakoga živog čovjeka. Što se zapravo događa, što odlučuje o našj sudbini, kako shvatiti vlastite porive, što očekivati u budućnosti, kako objasniti velike zločine 20. stoljeća? Sve to u stalnom opovrgavanju konvencionalnih istina.
***
Peter Sloterdijk ima sve potrebne akademske titule, trenutno je čak i rektor jedne ugledne institucije: ipak, njegova karijera nije karakteristična za profesionalnoga filozofa. Razmjerno rano napisao je filozofijski bestseler, «Kritiku ciničkoga uma» (1983.; hrvatski prijevod Borisa Hudoletnjaka 1992.) no već tada je imao iza sebe doživljaje najrazličitije vrste, pa tako i »put na Istok«, kod gurua Oshoa, nešto kao povreda tabua na kojima je zasnovana znanstvena zajednica. U nekim su razdobljima za njega bili jednako značajni Osho i Lacan, da bi kasnije nestali iz rasprave ali nikada zanijekani. «Kritiku ciničkoga uma» komentatori su čitali kao u najmanju ruku barem negativno fiksiranu uz Kritičku teoriju: no polemika oko biotehnologije pokazala je Sloterdijka kao omiljenog neprijatelja Habermasa i drugih aktualnih predstavnika toga pravca.
Sloterdijk je rođen 1947. Majka mu Njemica, otac Nizozemac koji nije dugo obavljao svoju očinsku ulogu. Studirao je u Münchenu i Hamburgu, gdje je 1975. doktorirao s radom »o filozofiji i povijesti moderne autobiografijske literature«, kako piše na njegovoj službenoj stranici. Ta ne navodi boravak u Indiji (sam izjavljuje kako je tadašnje iskustvo izokretanja »baze« i »nadgradnje« u korist središnjeg mentalnoga faktora za njega, za razliku od Indije i religijskoga faktora, još uvijek značajno). Nakon toga živi kao slobodni pisac velike plodnosti koja nije manja ni nakon što je 1992. prihvatio profesuru za filozofiju i teoriju medija u Karlsruheu, pa vodio Institut za filozofiju kulture na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, da bi se 2001. vratio kao rektor u Karlsruhe.
Gostovao je na brojnim uglednim sveučilištima a od 2002. zajedno s Rüdigerom Safranskim vodi tzv. «Filozofski kvartet«, popularnu emisiju njemačke javne televizije. Od 1995. do 1997. uređivao je ediciju «Philosophie Jetzt!», niz izbora iz djela velikih filozofa: Kant, Schelling, Nietzche. Njegov vlastiti opus odlikuje se svojim opsegom i raznovrsnošću.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
