Pjesnički debi Davora Mandića doima se kao postorgijastično osvrtanje na pjesničke tendencije u našem stihu koje smo prepoznavali, i još uvijek prepoznajemo, kao model iskustva jezika.

Na zasadama starih poetskih strategija, mladi nam autor nudi i vrlo uspjele vlastite aplikacije. Mnogomotivski smislovi sudaraju se u fragmentariziranom stihu manje na ravni zvukovnih a više u semantičko-asocijativnim bujnostima teksta. Prostor se pjesme konkretizira te na predmetnotematskom planu utišava bučni motor slika u neprestanom rađanju i preobražavanju, približavajući se konkretnim predmetima i prostornim koordinatama.

Mandićeve pjesme prolaze put "konkretnog", ali ne odolijevaju ni izazovu stranputica, zavirivanju u imaginarne procjepe koji daju oduška zadanome, opredmećenome, te nude drukčiju perspektivu - pogled s okularom ili konkavnim lećama koji "love" neki zapostavljeni, tihi detalj makar u njegovu izobličenom vidu. "U Mostovima" se važu i propituju kako mogućnosti jezika uopće, tako i intermedijalni susreti filma i jezika, glazbe i jezika, slike i jezika. Već na početku, riječ je o zrelom i artikuliranome pjevanju. Većem od pukog obećanja. (Ervin Jahić)

***

Davor Mandić rođen je 1976. godine u Puli. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Dosad objavljivao u časopisima Re, Forum i Poezija. Živi i radi u Zagrebu.

Davor Mandić rođen je 1976. godine u Puli. Objavio knjigu pjesama „Mostovi“ (Hrvatsko društvo pisaca, 2009.), zbirku priča „Valjalo bi me zamisliti sretnim“ (Naklada Ljevak, 2014.), roman „Đavolja simfonija“ (Hena com, 2016.) i zbirku pjesama „Dva kruga, jedna tuga (Hrvatsko društvo pisaca, 2021.). U pripremi je zbirka priča „Pobjeda“ i scenarij za dugometražni film.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.