U ovom »pripovijedanju ideja« Predrag Finci povezuje svoju osobnu dramu s dramom ideja, sa stajalištima znamenitih filozofa i umjetnika i tako dovodi u vezu neposredno životno iskustvo i iskustvo refleksije, unutarnje i vanjsko, sjećanje i prisutno, stvarno i imaginarno. Finci raspravlja o prirodi slike, slikarstva i imaginacije i njihovom utjecaju u stvaranju predodžbe, osobnog svjetonazora i odnosa prema Drugom.

Imaginacija je svojevrsna filozofska naracija u kojoj autor u glazbeno-poetski komponiranom nizu slika i fragmenata iskazuje što je priroda imaginacije i kako biće kroz imaginarno razumijeva zbilju vlastitog, formira mišljenje o umjetničkom djelu i odnos prema drugom biću.

Knjiga "Imaginacija" zaokružuje opus autora, teoretičara filozofije i estetike, čiji su najvažniji radovi iz područja filozofije umjetnosti i filozofije, iako je poznat i kao prozaik i pisac. Finci polazi od postavke da imaginacija ima svoja vlastita pravila, jezik, načine i puteve, interpretacije, u slikarstvu, filozofiji, životu, no svoje tekstove zasniva na kaleidoskopu raznih pitanja, odgovora i teorija filozofa.

Autor je svoj zadatak definirao na više načina i razina − analizama i komparacijama, te navođenjem brojnih primjera iz filozofije i povijesti umjetnosti, zatim osobnim bilješkama kao odmakom od prijašnjeg − čime je knjiga još više dobila na životnosti, te pregledom svojih i tuđih zapažanja o imaginaciji kroz konkretne primjere iz slikarstva, od portreta i fantastičnih motiva, do veduta ili pejzaža.

Imaginacija prethodi svakoj slici, određuje kodove, mogućnosti i značenja, a kompleksan odnos između stvaraoca i receptora predstavljen je u knjizi s niza aspekata. u sedamdesetak tekstova, autor na originalan način istražuje, kroz povijest, karakter
imaginacije, njezinu prirodu, razumijevanje, percepciju, odnos imaginarno − stvarno.

Pritom zalazi u područje ne samo estetike i filozofije već i psihoanalize, te podsjeća čitatelje koliko je imaginacija nužna, kako za stvaranje tako i za recepciju djela, koje bez imaginacije onog koji gleda ostaje neshvaćeno, promašeno. Knjiga je napisana izuzetno jasno, stilom koji plijeni pažnju, a povremeno postaje gotovo poetski.

Predrag Finci (Sarajevo, 1946.) pohađao je Prvu gimnaziju, Dramski studio (kratko vrijeme se bavio glumom) i Filozofski fakultet u Sarajevu. Bio na studijskim boravcima u Parizu (kod Mikelea Dufrennea) i Freiburgu (kod Wernera Marxa). Magistrirao je 1977., a doktorirao 1981. Predavao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je izabran za redovnog profesora na nastavnom predmetu Estetika. Od 1993. živi u Londonu. Radio kao slobodni pisac i gostujući istraživač na University College London (UCL) do odlaska umirovinu 2011. Član je P.E.N.-a BiH, Društva pisaca BiH i Exile Writers Ink (London).

Do sada je objavio sljedeće naslove:

"Govor prepiski" (Svjetlost, Sarajevo, 1980)
"Umjetnost i iskustvo egzistencije" (Svjetlost, Sarajevo, 1986)
"Ishodište pitanja" (Glas, Banja Luka, 1987)
"O nekim sporednim stvarima" (Veselin Masleša, Sarajevo, 1990)
"Sentimentalni uvod u estetiku" (u Sarajevskim zapisima, Buybook, Sarajevo, 2004)
"Pravo, stranputicom" (u Sarajevskim zapisima, Buybook, Sarajevo, 2004)
"Poetozofski eseji" (Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004)
"Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust" (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005)
"Priroda umjetnosti" (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006)
"Tekst o tuđini" (Demetra, Zagreb, 2007)
"Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika" (Demetra, Zagreb, 2008)
"Imaginacija" (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2009)
"Osobno kao tekst" (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011)
"O kolodvoru i putniku" (Motrišta, Mostar, 2013)
"Čitatelj Hegelove estetike" (Naklada Breza, Zagreb, 2014)
"Estetska terminologija" (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2014)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.