Roberto Bolano
Čileanski nokturno
- Nakladnik: AGM
- Prijevod: Željka Somun
- 09/2008.
- 106 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789531743303
- Cijena: 15.93 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Sebastián Urrutia Lacroix, svećenik i ugledni književni kritičar, član Opusa Dei i osrednji pjesnik, tijekom samo jedne noći u snažnoj vrućici proživljava najvažnije trenutke svoga života, uvjeren da će uskoro umrijeti.
U romanu se tako nižu čudesni likovi - pisac i časnik Ernst Jünger i gvatemalski slikar koji se izgladnjuje do smrti u Parizu 1943. godine; general Pinochet kojem Urrutia Lacroix daje satove iz marksizma; Farewell najznačajniji čileanski književni kritičar; opisane su privatne zabave tajanstvene žene u čijoj se golemoj kući u predgrađu, dok je na ulicama Santiaga na snazi policijski sat uz privid normalnog života, okupljaju najplodniji čileanski književnici a istodobno se u podrumu, kamo gostima nije dopušteno silaziti, događaju mučenja nalik na prizore iz kakva filma strave.
Roman koji oduzima dah svojom ubojitom lapidarnošću i cjelovitom spoznajom ljudske opstojnosti u prevratničkim vremenima.
***
Roberto Bolano rodio se 1953. u Santiagu, u Čileu. Kritika ga smatra najvažnijim novelistom Južne Amerike naraštaja 1950-tih, ali on je sebe smatrao pjesnikom. Njegova se obitelj seljakala od grada do grada, da bi se 1968. skrasili u Ciudad de Mexicu. U dobi od šesnaest godina napustio je školu - bio je disleksičan i nije se uklapao. Radio je razne fizičke poslove i mnogo čitao. Godine 1973. vratio se u Čile da «pomogne revoluciji», pridruživši se Allendeovom pokretu.
Nakon Pinochetovog puča bio je uhićen i zatvoren, ali su ga iz zatvora spasila dvojica negdašnjih školskih kolega koji su bili zatvorski čuvari. Zastavši neko vrijeme u El Salvadoru, vratio se u Meksiko, ali je njegovo lutanje završeno tek 1977. kada se preselio u Španjolsku. Skrasio se u mjestašcu nadomak Barcelone i oženio. Radio je kao perač posuđa i smetlar, ali je i pisao. Nakon što mu se 1990. rodio sin, «odlučio je da je odgovoran za budućnost svoje obitelji i da će biti bolje bude li za život zarađivao pisanjem proze».
Tako je počeo objavljivati i u samo jednom desetljeću napisao je deset romana, tri zbirke pripovjedaka i svezak poezije. Dobio je sve najuglednije književne nagrade na španjolskom govornom području i postao najomiljeniji pisac književnika i publike njegova ukusa. Bolano je čudesan pripovjedač u najboljoj Borgesovoj tradiciji. Vratio je dostojanstvo latinoameričkoj književnosti izvukavši je iz gliba klišeja magičnog realizma. Umro je 2003. u Barceloni čekajući u bolnici presađivanje jetre.
"Čileanski nokturno" prvi je prijevod nekog Bolanovog djela na hrvatski jezik.
U romanu se tako nižu čudesni likovi - pisac i časnik Ernst Jünger i gvatemalski slikar koji se izgladnjuje do smrti u Parizu 1943. godine; general Pinochet kojem Urrutia Lacroix daje satove iz marksizma; Farewell najznačajniji čileanski književni kritičar; opisane su privatne zabave tajanstvene žene u čijoj se golemoj kući u predgrađu, dok je na ulicama Santiaga na snazi policijski sat uz privid normalnog života, okupljaju najplodniji čileanski književnici a istodobno se u podrumu, kamo gostima nije dopušteno silaziti, događaju mučenja nalik na prizore iz kakva filma strave.
Roman koji oduzima dah svojom ubojitom lapidarnošću i cjelovitom spoznajom ljudske opstojnosti u prevratničkim vremenima.
***
Roberto Bolano rodio se 1953. u Santiagu, u Čileu. Kritika ga smatra najvažnijim novelistom Južne Amerike naraštaja 1950-tih, ali on je sebe smatrao pjesnikom. Njegova se obitelj seljakala od grada do grada, da bi se 1968. skrasili u Ciudad de Mexicu. U dobi od šesnaest godina napustio je školu - bio je disleksičan i nije se uklapao. Radio je razne fizičke poslove i mnogo čitao. Godine 1973. vratio se u Čile da «pomogne revoluciji», pridruživši se Allendeovom pokretu.
Nakon Pinochetovog puča bio je uhićen i zatvoren, ali su ga iz zatvora spasila dvojica negdašnjih školskih kolega koji su bili zatvorski čuvari. Zastavši neko vrijeme u El Salvadoru, vratio se u Meksiko, ali je njegovo lutanje završeno tek 1977. kada se preselio u Španjolsku. Skrasio se u mjestašcu nadomak Barcelone i oženio. Radio je kao perač posuđa i smetlar, ali je i pisao. Nakon što mu se 1990. rodio sin, «odlučio je da je odgovoran za budućnost svoje obitelji i da će biti bolje bude li za život zarađivao pisanjem proze».
Tako je počeo objavljivati i u samo jednom desetljeću napisao je deset romana, tri zbirke pripovjedaka i svezak poezije. Dobio je sve najuglednije književne nagrade na španjolskom govornom području i postao najomiljeniji pisac književnika i publike njegova ukusa. Bolano je čudesan pripovjedač u najboljoj Borgesovoj tradiciji. Vratio je dostojanstvo latinoameričkoj književnosti izvukavši je iz gliba klišeja magičnog realizma. Umro je 2003. u Barceloni čekajući u bolnici presađivanje jetre.
"Čileanski nokturno" prvi je prijevod nekog Bolanovog djela na hrvatski jezik.
Roberto Bolaño (Santiago, Čile, 1953. – Barcelona, Španjolska, 2003.) jedan je od najznačajnijih autora španjolskog govornog područja. Dobar dio njegova opusa objavljen je tek posmrtno, ali slavu je doživio već za života, nakon objavljivanja romana „Divlji detektivi“ 1998. godine, za koji je nagrađen najprestižnijim priznanjem za prozu na španjolskom jeziku, Nagradom Rómulo Gallegos. Uz dva najznačajnija djela, romane „Divlji detektivi“ i „2666“, napisao je niz zbirki poezije, kratkih priča te novela i kraćih romana.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
