"Ponoćni boogie i druge priče" dopunjeno je izdanje "Ponoćnog boogija" Ede Popovića kojim se obilježava 25 godina od objavljivanja ove nezaobilazne zbirke proza i 35 godina Popovićeva književnog rada (od objavljivanja prve kratke priče u studentskom magazinu Komparatist - priče "Kataton blues“, koja prerađena i pod naslovom "Čovjek koji je ubio vlastitu sjenu“ otvara zbirku priča "Ponoćni boogie").

U ovom se posebnom izdanju nalazi (autorski) izbor iz triju zbirki priča, autorov predgovor te dvadesetak stranica s fotografijama i faksimilima pisama i tekstova koje oslikavaju duhovnu atmosferu osamdesetih godina, kada su nastajale priče objavljene u "Ponoćnom boogieu".

"Slučaj je samo drugo ime za čvor na spomenutoj mreži. Bilo ih je mnogo u ovih 35 godina književnog posla. Računam od objavljivanja prve priče, a literaturom se, inače, na ovaj ili onaj način, bavim gotovo čitav život. S pet godina, zahvaljujući ocu učitelju, znao sam čitati i pisati, latinicu i ćirilicu. „Pionirska trilogija“ Branka Ćopića bila je početak te avanture, ona još traje, i ne vidim joj kraj.

Ali znam, kako Franz završava svoju priču „Zufall“, da će sve što će nam na kraju ovog našeg posla ostati biti nekoliko dobrih priča. I nekoliko dobrih ljudi." Edo Popović, iz predgovora

***

(...) priča Ispod duge, s dosad neuobičajenim rakursom kad je riječ o ratnoj tematici, ide među najbolje proze što su u nas o tome napisane. Strahimir Primorac, Večernji List

U paukovoj mreži jedna je od najljepših ljubavnih priča hrvatske književnosti posljednjeg desetljeća. Miroslava Vučić, Playboy

(...) žestoka, smiona slikovitost njegovog stila izvrsno odgovara onom stalnom miješanju sna i realnosti kojim je obilježen pripovjedačev nesređeni svijet. Hrvoje Pejaković, Radio Zagreb, Prvi Program

(...) odraz uma koji očevidno nikad ne miruje. Gotovo sve postaje impulsom i materijalom za pisanje, od glazbe preko filma sve do snova i osobnih iskustava. SWR2

Jezik je Ede Popovića muzikalan. Između redova tutnje basovi i udaraju bubnjevi. FM4

Ponoćni boogie je divljiji, poetskiji, i manje se brine o pripovijednim nitima nego kasniji romani... Ö1 EXLIBRIS

Briljantne studije miljea koje ubadaju poput igala. LANGELEINE.DE

***

Edo Popović rođen je 1957. u Livnu, u Bosni i Hercegovini. Godine 1968. s obitelji se preselio u Zagreb. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; diplomirao je komparativnu književnost, apsolvirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti, a potom je napustio studij. Slobodni je pisac. Živi u Gornjoj Stranici, selu u općini Ribnik.

Objavio knjige proza: "Lomljenje vjetra" (2011.), "Priručnik za hodače" (2009.), "Oči" (2007.), "Tetovirane priče" (2006. – u suradnji s crtačem Igorom Hofbauerom), "Igrači" (2006.), "Dečko, dama, kreten, drot" (2005.), "Plesačica iz Blue Bara" (2004.), "Izlaz Zagreb jug" (2003.), "Koncert za tequilu i apaurin" (2002.), "Kameni pas" (2001.), "San žutih zmija" (2000.), "Ponoćni boogie" (1987.).

Proze su mu objavljene u nizu zbornika i antologija, a romani i zbirke priča prevedeni na desetak jezika. Njemačka kritika i publika s posebnom su naklonosti prihvatile njegove proze.

Edo Popović rođen je 1957. u Livnu, u Bosni i Hercegovini. Od 1968. živi u Zagrebu. Studirao komparativnu književnost i jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je urednik knjiž. časopisa Quorum (1985–90), surađivao u Poletu i Studentskom listu. Radio kao profesionalni novinar (1991–99); istaknuo se serijom reportaža s hrvatskih i bosansko-hercegovačkih ratišta. Od 2000. djeluje kao profesionalni književnik i urednik u izdavačkim kućama.

Prvu knjigu priča "Ponoćni boogie" objavio je 1987; u toj prozi urbanog pejzaža (K. Bagić) glavni lik je autsajder koji se probija labirintima grada. Česte su reference iz glazbe, filma i književnosti, a na razini teksta naglo se smjenjuju dijalozi, unutarnji monolozi, poetizirani fragmenti i izravan govor, čime se krše književne konvencije.

Nakon duže stanke objavio je zbirku priča "San žutih zmija" (2000), koja se zasniva na iskustvu ratnoga reportera. U autobiografskoj prozi "Kameni pas" (2001) izmjenjuju se dnevničke, putopisne i memoarske dionice. Novele "Koncert za tequilu i apaurin" (2002), "Plesačica iz Blue Bara" (2004) i kratki roman "Dečko, dama, kreten, drot" (2005) objavio je i kao trilogiju "Igrači" (2006). U suradnji s crtačem I. Hofbauerom objavio je pet svezaka ilustriranih kratkih priča ("Klub", "Ako vam se jednom na vratima...", "Gospa od Bluda", "Betonske priče", "Dvije priče"), te zbirku "Tetovirane priče: i pjesme" (2006).

U romanu "Izlaz Zagreb jug" (2003) također se bavi kvartovskom mitologijom zagrebačkih Utrina i tamošnje tržnice, kao stjecišta sudbina stanovnika toga naselja. God. 2007. objavio je roman "Oči", narativno najkompleksniji u opusu, u kojem svoju kvartovsku mitologiju uklapa u složeniju strukturu i zaokružuje priču u formu svojevrsnoga bildungsromana, u kojem je glavnome junaku posudio i neka vlastita životna iskustva. God. 2009. objavio je "Priručnik za hodače", knjigu o hodanju, pisanju i prirodi.

Godine 2011. objavljuje roman "Lomljenje vjetra", a obilježavajući 25 godina od objave Ponoćnog boogieja izlazi novo, dopunjeno izdanje te kultne zbirke 80-ih godina prošlog stoljeća "Ponoćni boogie i druge priče" (2012). Knjigom "U Velebitu" (2013) ispisuje transžanrovski hommage istraživačima Velebita, mješavinu putopisa, dnevnika i eseja, u kojoj su sakupljena iskustva i viđenje planine, kako Popovića samog tako i autora na koje se Popović poziva i koje citira.

Roman "Mjesečev meridijan" objavljuje 2015., i u njemu preispituje vrijednosti koje su suvremena ekonomija i tehnologija dovele u pitanje, a to su dijelom zaboravljene vrline poput solidarnosti, prijateljstva, odgovornog roditeljstva, prirodnosti. 2018. godine objavljuje knjigu "Čovjek i planina", treću u kojoj se bavi Velebitom, a usput i prirodom, ekologijom, usporavanjem i povratkom jednostavnom životu, a 2019. zajedno sa suprugom, arhitekticom Ljiljanom Đorđević objavljuje "Zapise iz Stranice Gornje". Roman "Kako sam brojio ružičaste robote" objavio je 2021.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.