Prateći dogodovštine naslovne junakinje, ovaj tekst višestruko nagrađivane književnice Sanje Lovrenčić upisuje određenu vizualnost u samu svoju strukturu – Alma se spušta u različite dimnjake, pronalazi neočekivane predmete te susreće životinje, a svaka od tih epizoda tvori zaseban tableaux. Glas pripovjedačice pritom stvara specifičan odnos s čitateljem; ona je prisna ali i distancirana, očuđuje svakodnevno, a o čudesnom pripovijeda kao o svakodnevnom te time konstruira svijet koji je imanentno dječiji ne prelazeći nikad u banalna tepanja ili klišeizirane uzorke toga „kako se treba pripovijedati djeci“.

"Alma dimnjačarka" svjedoči s jedne strane o autoričinom velikom iskustvu te savršeno svladanoj tehnici, ali s druge strane i o uvijek svježoj kreativnoj energiji njenog pisanja.

Zaigrane ilustracije Ivane Guljašević u jarkim i živahnim bojama prate i obogaćuju napisani tekst te potiču maštu najmlađih čitatelja.

Sanja Lovrenčić (Knin, 1961), književnica i prevoditeljica, ušla je u hrvatsku književnost 1987. zbirkom pjesama "Insula dulcamara". Otad je objavila još sedam pjesničkih zbirki, a poezija joj je objavljivana i u domaćoj i stranoj periodici te prevođena na njemački, poljski, ruski, slovenski, švedski, danski. Za knjigu "Rijeka sigurno voli poplavu" dobila je nagradu Kiklop za najbolju knjigu pjesama 2007. godine.

Autorica je zbirki kratkih priča "Wien Fantastic", "Portret kuće" i "Zlatna riba i istočni Ariel", romana "Dvostruki dnevnik žene sa zmajem", "Klizalište", "U potrazi za Ivanom" (nagrada "Gjalski" 2007), "Martinove strune / Martins Seiten" (Literaturpreiss SMSK 2008.), "Ardura" (2012), "Vješanje kradljivaca ovaca", roman (2015) i "Kabinet za sentimentalnu trivijalnu književnost" (2018). Autorica je fantastične trilogije "Zmije Nikonimora" te dviju zbirki autobiografskih zapisa: "Zagrebačko djetinjstvo šezdesetih" (2017.) i "Zapisi o kući, zapisi iz odsutnosti" (2020.)

Napisala je nekoliko knjiga namijenjenih djeci; za zbirku priča "Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić" dobila je nagradu "Grigor Vitez".

U programima Hrvatskog radija izveden je niz njezinih radio-dramskih tekstova, među kojima su neki izvođeni i izvan Hrvatske (na njemačkom, mađarskom, slovačkom i estonskom). Kao samostalni dokumentarist snimila je i režirala šest dokumentarnih radio-drama. Triput je sudjelovala u radu međunarodnog žirija festivala Prix Europa u Berlinu. Kao suradnica III. programa Hrvatskog radija izabrala, prevela i priredila niz tekstova s područja svjetske književnosti.

Bavi se i prevođenjem književnih tekstova s engleskog, francuskog i njemačkog jezika; za prijevod zbirke kratkih priča "Kuća duhova" Virginije Woolf dobila nagradu "Kiklop" 2012.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.