U knjizi Marka Samardžije "Kroatistički portreti i za(o)kreti" obrađeno je 18 jezikoslovaca u rasponu od 200 godina, jezikoslovaca koji su svojim radom  utjecali na  oblikovanje  hrvatskoga standardnoga jezika u različitim političkim okolnostima i društvenim uređenjima u kojima se Hrvatska nalazila. Knjiga na jednome mjestu donosi sažet prikaz njihova života i rada ističući pri opisu djela  pojedinoga autora njegove zasluge  za  hrvatski standardni jezik.

Knjiga uz spomenutih 18 autora sadržava i mnoštvo pouzdanih podataka o onodobnim  akterima u jezikoslovnim i političkim zbivanjima od kojih su neki zbog izvanjezičnih  razloga  kasnije potisnuti u zaborav. Ovdje sabrani tekstovi dostupni su svima koje zanimaju tijek i  rezultati standardizacije hrvatskoga jezika.  Protekom dvaju stoljeća  pokazuje se raznolikost pogleda na  standardni jezik i  na rješenja koja se nudila, primjerice u pravopisnoj problematici ili u odnosu prema bliskosrodnim  okolnim jezicima.

Autor je  prikazao i rad danas manje poznatih, a zaslužnih jezikoslovaca (Starčević, Dujmušić, Gopić, Petrov, Šimčik) kojih su radovi sačuvani u  teško dostupnoj staroj periodici i ovdje prvi put sustavno prikazani.

U tekstu Hrvatski jezik u europskim integracijama autor se osvrće na status hrvatskoga jezika u vrijeme europskih integracija i upozorava na neke  probleme u tim integracijama pri provedbi ustavne odredbe o hrvatskom jeziku, dok u radu Kroatistika na stranim učilištima i visokim učilištima daje izvrstan pregled statusa kroatistike na stranim sveučilištima i visokim učilištima navodeći gdje se hrvatski uči kao samostalan predmet, a gdje je uklopljen u tzv. BKS.

Samardžija donosi bitne  podatke o životu i radu  pojedinoga autora i smješta svakoga od njih u društveni kontekst iz kojega se bolje mogu razumjeti njihovi stavovi u pojedinim djelima. Kritički promatra njihove radove, neovisno o ideološkoj usmjerenosti njihovih autora. Zanima ga samo  mogući utjecaj  tih uradaka na tijek razvoja hrvatskoga jezika, dakle njihov učinak.

Knjiga je namijenjena svima  koje zanimaju djela  u kojima se posvjedočuje samobitnost  hrvatskoga jezika i njegova povijesna protežitost.

Marko Samardžija, kroatist i jezikoslovac (Vođinci kod Vinkovaca, 1947 - Zaprešić, 2019.), redoviti profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Autor je brojnih znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Napisao je, uredio i priredio tridesetak knjiga, među njima i niz izdanja objavljenih u nakladi Matice hrvatske i njezinih ogranaka.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.