Antun Halonja
Milica Mihaljević
Od računalnoga žargona do računalnoga nazivlja
- Nakladnik: Hrvatska sveučilišna naklada
- 09/2012.
- 229 str., meki uvez
- ISBN 9789531692236
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga se temelji na opsežnome korpusu koji se sastoji od svih objavljenih računalnih rječnika te rječnika koji su dostupni na internetu, različitih internetskih stranica, foruma i blogova, društvenih mreža te prijedloga studenata, hakera i računalnih stručnjaka.
Baveći se godinama računalnim nazivljem, autori su uočili da je čest problem pri stvaranju i normiranju hrvatskoga računalnog nazivlja nerazumijevanje odnosa između računalnoga žargona, koji se najčešće upotrebljava u praksi, i računalnoga nazivlja, koje pripada hrvatskomu standardnome jeziku.
Stoga se na početku knjige objašnjava odnos između s jedne strane standardnoga jezika i njegovih funkcionalnih stilova, a s druge žargona. Posebna se pozornost posvećuje profesionalnim žargonima. Taj je odnos osobito važan kad je riječ o računalima i internetu jer se tu često ne razumije razlika između nazivlja koje pripada standardnomu jeziku i profesionalnoga žargona koji mu ne pripada. Stoga se često u prilog prihvaćanju anglizama čuje argument: Svi tako govore, ali se pritom zanemaruje činjenica da ljudi uglavnom pri svakodnevnome usmenom sporazumijevanju ne govore standardnim jezikom.
U drugome se dijelu knjige iscrpno govori o žargonu općenito te se opisuje i oprimjeruje računalni žargon u engleskome i hrvatskome jeziku. Od svih računalnih korisnika hakeri, igrači računalnih igrica te računalni profesionalci služe se najzanimljivim žargonom. Oni su veoma kreativni u jezičnoj uporabi i promatraju oblikovanje i uporabu žargona kao igru koja se igra radi svjesnoga zadovoljstva. Hrvatski računalni korisnici svoj žargon stvaraju preuzimanjem riječi iz stranoga, obično engleskoga jezika, uporabom domaćih riječi u novome značenju i hrvatskom tvorbom.
U trećemu se dijelu knjige govori o načinima postanka računalnoga nazivlja (preuzimanje anglizama, internacionalizmi, terminologizacija, reterminologizacija, domaća tvorba) te o postupcima njegova normiranja i uključivanja u hrvatski standardni jezik. S pomoću terminoloških načela stvaraju se hrvatski nazivi za neke pojmove za koje se u praksi (računalnome žargonu) upotrebljavaju poluprilagođeni ili neprilagođeni anglizmi. Posebna se pozornost posvećuje nazivlju računalnih mreža.
Na kraju knjige nalazi se usporedni rječnik računalnoga žargona i predloženih standardnojezičnih naziva u kojemu je natuknica žargonski naziv, zatim se navodi engleska istovrijednica i hrvatska standardnojezična istoznačnica, definicija te potvrđeni primjeri uporabe žargonskoga naziva.
Baveći se godinama računalnim nazivljem, autori su uočili da je čest problem pri stvaranju i normiranju hrvatskoga računalnog nazivlja nerazumijevanje odnosa između računalnoga žargona, koji se najčešće upotrebljava u praksi, i računalnoga nazivlja, koje pripada hrvatskomu standardnome jeziku.
Stoga se na početku knjige objašnjava odnos između s jedne strane standardnoga jezika i njegovih funkcionalnih stilova, a s druge žargona. Posebna se pozornost posvećuje profesionalnim žargonima. Taj je odnos osobito važan kad je riječ o računalima i internetu jer se tu često ne razumije razlika između nazivlja koje pripada standardnomu jeziku i profesionalnoga žargona koji mu ne pripada. Stoga se često u prilog prihvaćanju anglizama čuje argument: Svi tako govore, ali se pritom zanemaruje činjenica da ljudi uglavnom pri svakodnevnome usmenom sporazumijevanju ne govore standardnim jezikom.
U drugome se dijelu knjige iscrpno govori o žargonu općenito te se opisuje i oprimjeruje računalni žargon u engleskome i hrvatskome jeziku. Od svih računalnih korisnika hakeri, igrači računalnih igrica te računalni profesionalci služe se najzanimljivim žargonom. Oni su veoma kreativni u jezičnoj uporabi i promatraju oblikovanje i uporabu žargona kao igru koja se igra radi svjesnoga zadovoljstva. Hrvatski računalni korisnici svoj žargon stvaraju preuzimanjem riječi iz stranoga, obično engleskoga jezika, uporabom domaćih riječi u novome značenju i hrvatskom tvorbom.
U trećemu se dijelu knjige govori o načinima postanka računalnoga nazivlja (preuzimanje anglizama, internacionalizmi, terminologizacija, reterminologizacija, domaća tvorba) te o postupcima njegova normiranja i uključivanja u hrvatski standardni jezik. S pomoću terminoloških načela stvaraju se hrvatski nazivi za neke pojmove za koje se u praksi (računalnome žargonu) upotrebljavaju poluprilagođeni ili neprilagođeni anglizmi. Posebna se pozornost posvećuje nazivlju računalnih mreža.
Na kraju knjige nalazi se usporedni rječnik računalnoga žargona i predloženih standardnojezičnih naziva u kojemu je natuknica žargonski naziv, zatim se navodi engleska istovrijednica i hrvatska standardnojezična istoznačnica, definicija te potvrđeni primjeri uporabe žargonskoga naziva.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
