Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Goran Pavlić

Glembajevi : Dvojno čitanje

Krležina djela iz 1920-ih i početka 1930-ih ne mogu se zahvatiti u svojoj semantičkoj kompleksnosti bez uračunavanja marksizma kao presudne varijable. Biografska okolnost Krležine privrženosti socijalističkoj ideji, i pripadnoj marksističkoj teoriji te komunističkom pokretu tek je ulaz u kompleksne odnose koji punu artikulaciju zadobivaju u prozno-dramskom ciklusu o Glembajevima. Drugim riječima, tekst kompleksnije značenje dobiva u semantičkoj mreži koju tvore tekstualni i kontekstualni materijal.

Dr. Goran Pavlić je krenuo od Krleže, komunističkoga aktivista i Lenjinova simpatizera, ali ne kao fizičke osobe čija biografija diktira interpretaciju djela, nego kao autorske instance koja se profilira tek u kolopletu svoje dramatike te umjetničke i esejističke proze, bitno inspirirane marksizmom i lenjinizmom. Više od najživopisnijega, a i najvažnijega protagonista hrvatske kulture u dvadesetom stoljeću, dr. Pavlića zanima korpus progresivnih, marksističkih ideja koji je upravo u umjetničkom formatu moderne drame kod Krleže našao svoj najadekvatniji izraz.

Ova knjiga nije studija iz historije ideja ili sociologije intelektualaca u kojoj Krleža figurira kao zgodan primjer, već pokušaj kritičkoga prevrednovanja dijela opusa koji dosad nije zadobio marksistički teorijski tretman. Autorov je cilj repolitizirati Krležu, ne kao vrhovnoga službenika u državnom aparatu socijalističke Jugoslavije, nego kao autora čiji su vrhunci dramskoga opusa znatno oblikovani marksističkim i socijalističkim idejama. S obzirom na Krležino dioništvo u vrhu socijalističkoga establišmenta nakon 1945., s pripadnom marksističko-lenjinističkom legitimacijom, i njegov predratni angažman u i oko komunističkoga pokreta, ta okolnost može djelovati neobično. Za neke buduće povjesničare književnosti preostaje detektirati logiku književno-teorijskoga i književno-povijesnoga polja koja je dovela do takva nedostatka.

Tri drame iz antologijskoga ciklusa o Glembajevima s pratećim proznim fragmentima te suvremenu Krležinu publicistiku, Goran Pavlić nastojao je pružiti što je moguće konzistentniju analizu, koristeći analitički aparat marksističke političke ekonomije, odnosno teorije vrijednosti kao njezine paradigme. Uzimajući u obzir Krležin komunistički pedigre u političkom i umjetničkom djelovanju tijekom perioda koji je u središtu analize te mnoge priloge o objema sferama njegova djelovanja koji se na ovaj ili onaj način dotiču te politiziranosti, posezanje za još jednom marksističkom interpretacijom može djelovati redundantnim.

Krleža kao maestralni prokazivač etičkoga rasapa građanske klase u tako omeđenim pristupima figurira kao korektivna instanca, odnosno kao točka nekorumpirane građanske savjesti, dio one bolje Europe koju su misteriozne historijske silnice pregazile. Smještajući najradikalniju kritiku kapitalizma upravo u dramski format, Krleža je epistemološki uvelike nadmašio svoje esejističke priloge iz istoga razdoblja koji se maestralnošću forme uglavnom zaustavljaju na uspješnom moralnom prokazivanju. Tim korakom naprijed prema sistemskoj kritičkoj vizuri anticipirao je marksističke političko-ekonomske pozicije koje se u punoj snazi profiliraju tek krajem prethodnog te početkom ovoga stoljeća.

Knjiga "Glembajevi : Dvojno čitanje" utoliko predstavlja prilog revalorizaciji Krležine marksističke epistemologije, pokušaj adekvatnoga tretmana njezine teorijske snage u suočenju s kompleksnošću kapitalizma.

Sibila Petlevski

 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –