Miroslav Tuđman
Informacijsko ratište i informacijska znanost
- Nakladnik: Hrvatska sveučilišna naklada
- 03/2009.
- 326 str., meki uvez
- ISBN 9789531691727
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Autor polazi od postavke da je predmet informacijske znanosti istraživanje organizacije i razmjene znanja, pa se i informacijska znanost mora odlučnije baviti proučavanjem različitih tipova i korpusa znanja, njihovim međuodnosima, razlikama u organizaciji i ustroju te društvenim funkcijama. Tek uvidom i spoznajom kako funkcioniraju otvorena znanja (javna i društvena znanja), a kako su organizirana kontrolirana znanja (štićena i zabranjena znanja) mogu se spoznati ne samo njihovi međusobni utjecaji, nego utvrditi metode po kojima se mogu vrednovati te usvojiti standardi po kojima bi se trebali ponašati pojedini kreatori korpusa (javnoga) znanja.
Javno znanje nije isto što i znanstveno (stručno) znanje koje se organizira i verificira po sasvim drugim pravilima od javnoga znanja. Korpus javnoga znanja ne može se poistovjetiti ni s javnim mnijenjem jer javno znanje nije isto što i mišljenje javnosti o prikazu stvarnosti u medijima. Korpus javnoga znanja ne može se poistovjetiti niti s javnim i masovnim medijima koji su dominantan prijenosnik informacija i generator javnoga znanja, ali ipak tek jedan od njih. Zato i korpus javnoga znanja može i treba biti predmetom istraživanja informacijske znanosti, koja taj korpus, kao i druge korpuse znanja, treba istraživati sa svojega stajališta, neovisno o komunikološkim, sociološkim ili politološkim istraživanjima (javnoga) znanja.
U ovoj knjizi objavljeno je jedanaest tekstova koji su nastali u različitim prigodama i povodima, ali zajedničko im je to da istražuju granice predmeta informacijske znanosti i pokušavaju prikazati javno znanje kao legitimni predmet bavljenja informacijske znanosti.
Osam od jedanaest tekstova napisani su tijekom 2007. i 2008. godine i bave se razvojem informacijske znanosti, tipovima znanja, informacijskim strategijama, doktrinama i metodama oblikovanja javnoga znanja, prirodom dezinformacija i primjerima informacijskog ratovanja.
Tekstovima je dodan i «Zakon o veličini vokabulara teksta», iako se čini da taj zakon neposredno nije tematski povezan s ostalim tekstovima. Međutim, moguća primjena ovog zakona i u istraživanju korpusa javnoga znanja može se pokazati vrlo plodonosnim alatom za buduća empirijska istraživanja.
Javno znanje nije isto što i znanstveno (stručno) znanje koje se organizira i verificira po sasvim drugim pravilima od javnoga znanja. Korpus javnoga znanja ne može se poistovjetiti ni s javnim mnijenjem jer javno znanje nije isto što i mišljenje javnosti o prikazu stvarnosti u medijima. Korpus javnoga znanja ne može se poistovjetiti niti s javnim i masovnim medijima koji su dominantan prijenosnik informacija i generator javnoga znanja, ali ipak tek jedan od njih. Zato i korpus javnoga znanja može i treba biti predmetom istraživanja informacijske znanosti, koja taj korpus, kao i druge korpuse znanja, treba istraživati sa svojega stajališta, neovisno o komunikološkim, sociološkim ili politološkim istraživanjima (javnoga) znanja.
U ovoj knjizi objavljeno je jedanaest tekstova koji su nastali u različitim prigodama i povodima, ali zajedničko im je to da istražuju granice predmeta informacijske znanosti i pokušavaju prikazati javno znanje kao legitimni predmet bavljenja informacijske znanosti.
Osam od jedanaest tekstova napisani su tijekom 2007. i 2008. godine i bave se razvojem informacijske znanosti, tipovima znanja, informacijskim strategijama, doktrinama i metodama oblikovanja javnoga znanja, prirodom dezinformacija i primjerima informacijskog ratovanja.
Tekstovima je dodan i «Zakon o veličini vokabulara teksta», iako se čini da taj zakon neposredno nije tematski povezan s ostalim tekstovima. Međutim, moguća primjena ovog zakona i u istraživanju korpusa javnoga znanja može se pokazati vrlo plodonosnim alatom za buduća empirijska istraživanja.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
