Ovo nije knjiga o posljednjim “stvarima”. Još je manje njezina usmjerenost spram pitanja o kraju čovjeka u post-humanome stanju “stvar” apokaliptičke ugođenosti duha vremena. Svaki govor o kraju i krajevima, kako je to izrijekom u svojim promišljanjima o povijesti zapadnjačke metafizike kao logocentrizma i onto-eshato-teologije nastojao izvesti Derrida, već je uvijek zatvoren unutar jedne sheme mišljenja koja počiva na ideji početka i kraja same ideje u njezinoj mogućnosti, zbilji i nužnosti.

Govor o kraju čovjeka pripada upravo jedinstvenoj arhitektonici uma. Na njoj se uzdižu i slamaju svi pokušaji izgradnje i razgradnje povijesti kao smislenoga događanja odnosa Boga, čovjeka i svijeta. Ovo je knjiga sabranih tekstova o posthumanome stanju koji se sabiru oko pitanja o mogućnostima druge povijesti. Bez mogućnosti nema povijesti, čak i kada se sve zbiva u vidu nužnosti ozbiljenja slobode u epohalnome događanju čovjeka u njegovome razvitku kroz različite postaje na putu.

Mogućnost drugoga i drukčijega nastaje samo iz razlike u istome. Stoga je identitet bitka i mišljenja ponajprije mogućnost da nešto jest i da jest tako kako jest samo ako postoji mogućnost da ne bude ili da bude drukčije no što jest. Mogućnost druge povijesti istodobno pretpostavlja drukčije razumijevanje svih prethodno opstojećih ideja povijesti koje su dospjele do svojeg stvarnoga i faktičnoga kraja.

Žarko Paić rođen je 1958. u Kutini. Docent na Studiju modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu i Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje sociologiju kulture, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije na istom fakultetu te doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa i zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik. Stalni je suradnik mnoštva časopisa u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Crnoj Gori, Slovačkoj i Mađarskoj. Osim filozofijskih, sociologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje i književne eseje. Autor je i dviju zbirki poezije (Aura, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.; Opako ljeto, Ceres, Zagreb, 1998.). Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu austrijske zaklade KulturKontakt iz Beča za 2008. godinu. Prevođen je na engleski, njemački, francuski, slovenski, mađarski i rumunjski jezik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.