"Povratak Filipa Latinovića" mogao bi izazvati pozornost unutar hrvatske književne produkcije ne samo posezanjem za motivima iz misaone riznice Miroslava Krleže, a da istom ne bude parodija, ni pokušaj pisanja nastavka njegova romana, nego i svojevrsnom erotizacijom nekih njegovih likova i njihove unutarnje motivacije na zasadama psihoanalitičkog i filozofskog promišljanja fenomena sadizma i mazohizma.

Jedno i drugo romanu daje specifičnu stilističku notu, koja ga, uza sve podudarnosti, bitno udaljava od predloška: u životnoj motivaciji njegovih likova naziru se, primjerice, brojne crte protagonista romanaVenera u krznu Leopolda von Sacher-Masocha, čija se temeljna struktura na specifičan način reflektira i u nekim Krležinim djelima.

Ispričana priča upravo labavom adaptacijom Krležinih i Masochovih motiva zahtjevima suvremenosti pokazuje se kao originalan način da se progovori o duhovnom stanju današnjice. Mazohizam, pa ni sadizam, sugerira autor, nisu puki refleksi uživanja u tjelesnom bolu i njegovu nanošenju, kao što nam to govori opća predodžba, već međusobno isključivi, autonomni načini da se u uvjetima trajno ugušene pobune humorom ili ironijom reagira na stegu društva, njegovih neumoljivih zakona i institucija.

 
***

Nije Perić ni prvi ni zadnji koji je domovinski furor shvatio manje kao dar, a više kao folklor i teror. Što je još važnije, pokazao je to načinom i snagom koja njegov roman uzdiže iznad naših književnih i drugih standarda.

Zdravko Zima, Novi list

 
Knjiga Borisa Perića receptima koji će naše utrobe učiniti sretnima nudi recepturu za kulturni dijalog koji je nasušno potreban temperamentu i mentalitetu proizvoljno sljubljenih grupa na prapovijesnim načelima ksenofobije i autofobije, koje se u vlastiti postanak kunu da znaju tko su i odakle dolaze.

Nikola Petković, Novi list


A za njega, kao i za prethodni roman, vrijedi da je umješan spoj istraživanja na terenu, erudicije i pripovjedačkog talenta, ukratko, mara i dara.

Jagna Pogačnik, Jutarnji list

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima. Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan.

Objavio je desetak djela, među kojima i: "Heartland" (pripovijetke, 1995.), "Vampir" (roman, 2006.), "D’Annunziev kod" (roman, 2007.), "Ogledi o ekstazi" (eseji, 2011.), "Povratak Filipa Latinovića" (roman, 2013.), "Zagabrijel" (roman, 2018.), "Povijest paučine", "Zagabrijel II" (roman, 2019.) itd. 

Roman "Povratak Filipa Latinovića" ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom "Balada Petrice Kerempuha" na njemački jezik. Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.