Sukob svjetonazora
- Nakladnik: Dvostruka duga
- 02/2012.
- 320 str., meki uvez
- ISBN 9789532870527
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Dva uspješna pisca, od kojih je jedan rječiti zagovornik duhovnosti, a drugi uvaženi znanstvenik, prvi put su se sreli tijekom debate o "budućnosti Boga" na sveučilištu Caltech. Ova knjiga posljedica je tog slučajnog susreta, kao i žustre, ali i dostojanstvene rasprave o svjetonazorima koja je uslijedila nakon njega.
U Sukobu svjetonazora Chopra i Mlodinow raspravljaju o svemiru, evoluciji i životu, ljudskom mozgu te Bogu, a putem se dotiču temeljnih pitanja koja određuju ljudsko iskustvo.
***
Nema veće zagonetke od svjetonazora druge osobe. Svatko od nas ga ima. Vjerujemo da naš svjetonazor izražava stvarnost. Američki Indijanci iz jugozapadnih krajeva Sjedinjenih Američkih Država putovali su stotinama kilometara u lovu na bizone, ali nikada nisu jeli ribu iz obližnjih potoka. Prema njihovom svjetonazoru u ribama su prebivale duše njihovih predaka. U Starom zavjetu piše da žrtvovanjem životinja možemo smanjiti Božji gnjev; stari Rimljani su vjerovali da se budućnost može pretkazati pomoću kokošjih iznutrica. Stari Grci su bili uvjereni da moralna osoba može držati robove i da postoje mnogi bogovi, poput bogova ljubavi i ljepote, rata, podzemlja, lova, žetve, mora.
Što se onda događa kada se sukobe dva svjetonazora? Godine 399. pr. n. e. tri građanina Atene su optužila Sokrata jer nije želio priznati tradicionalne bogove i jer je predstavio nova božanstva umjesto njih (također su ga optužili za kvarenje mladeži). Kazna za taj sukob svjetonazora, ili bogova, je bila smrt. Tijekom svog suđenja Sokrat nije želio povući svoje stavove te tako izbjeći osuđujuću presudu. Platon je napisao da je Sokrat rekao: "Dok god dišem i posjedujem zdrav razum, neću se prestati baviti filozofijom." Na žalost, u mnogim dijelovima današnjeg svijeta na sukob svjetonazora ljudi još uvijek odgovaraju nasiljem i smrtnom kaznom.
U ovoj knjizi je došlo do sukoba svjetonazora, ali bez razmjene udaraca. Knjiga je nastala kada su se dva stranca srela tijekom televizijske debate o "budućnosti Boga". Debata se dogodila u svečanoj dvorani na California Institute of Technology. U gledalištu su bili mnogi znanstvenici i studenti, ali i laici, uključujući i Deepakove obožavatelje iz okolice. Svi oni su imali vlastita osobna uvjerenja, od kojih su neka bez sumnje bila i religiozna. Imali su i vlastite svjetonazore, koji su mnogo čvršći od uvjerenja.
U toj debati Deepak je branio svjetonazor koji je općenito poznat kao duhovni. Budući da su teme bile i ideje s područja fizike, u vremenu posvećenom pitanjima i odgovorima Deepak je upitao: "Ima li ovdje neki fizičar?" Ni Leonard ni itko drugi se nije javio. Međutim, nakon debate je moderator prepoznao Leonarda u gledalištu. Budući da je znao da je on fizičar, pozvao ga je kako bi postavio pitanje Deepaku. Leonard je umjesto toga ponudio reći nešto o kvantnoj fizici. Deepak je prihvatio, što je bilo popraćeno smijehom i pljeskom nazočnih. Nakon što smo počeli pričati, otkrili smo da se ne slažemo po pitanju naših svjetonazora. Shvativši koliko se ne slažemo, odlučili smo sve iznijeti u ovoj knjizi.
Znanost je ljudima omogućila spoznaju prirodnih tajni, ovladavanje silama prirode te razvoj novih tehnologija. U svrhu otkrivanja istine ona koristi razum i sposobnost opažanja, a ne predrasude koje se temelje na emocijama. Duhovnost se bavi nevidljivim, transcendentalnim područjem jastva. Znanost istražuje svijet onako kako ga opažamo pomoću pet osjetila i mozga. Duhovnost pak smatra da svemir ima svoju svrhu i smisao. Prema Deepakovom stajalištu jedan od velikih zadataka duhovnosti je ljudima ponuditi nešto što znanost ne može ponuditi, a osobito odgovore koji se odnose na područje svijesti.
Koji svjetonazor je ispravan? Opisuje li znanost čitav svemir ili pak stara učenja poput znanja o meditaciji otkrivaju tajne koje znanstveni svjetonazor ne obuhvaća? Radi davanja odgovora na ta pitanja, ova knjiga ispituje sukob svjetonazora kroz tri teme,a to su: kozmos ili fizički svemir, život i ljudski mozak. Na kraju istražujemo i najveći misterij - Boga. U "Kozmosu" govorimo o podrijetlu svemira, njegovoj prirodi i njegovoj budućnosti. U "Životu" govorimo o evoluciji, genetici i podrijetlu života. "Um i mozak" se bavi neuroznanošću i pitanjima uma i mozga. A "Bog" se odnosi ne samo na temu vrhovnog božanstva nego i na širu ideju božanske prisutnosti u našem svemiru.
Ova knjiga pokriva ukupno osamnaest tema te sadrži eseje obojice autora. Obojica smo napisali svoju stranu priče obradivši temu po temu. Ako je netko od nas prvi završio pisanje o nekoj temi, drugi je mogao pogledati njegov tekst i pobiti njegove tvrdnje. Budući da pobijanje tvrdnji može uvjeriti čitatelja, pokušali smo podjednako rasporediti te mogućnosti.
Obojica duboko vjerujemo u svjetonazor koji zastupamo. O istini kako je mi vidimo, pisali smo strastveno, ali i uz obostrano poštovanje. Nitko ne može zapostaviti temu koja se odnosi na naše poimanje svijeta. Najbolje što mi - pisci i čitatelji - možemo učiniti je pričati o tome. Što bi moglo biti važnije?
Deepak Chopra
Leonard Mlodinow
(c) Dvostruka Duga
U Sukobu svjetonazora Chopra i Mlodinow raspravljaju o svemiru, evoluciji i životu, ljudskom mozgu te Bogu, a putem se dotiču temeljnih pitanja koja određuju ljudsko iskustvo.
***
Nema veće zagonetke od svjetonazora druge osobe. Svatko od nas ga ima. Vjerujemo da naš svjetonazor izražava stvarnost. Američki Indijanci iz jugozapadnih krajeva Sjedinjenih Američkih Država putovali su stotinama kilometara u lovu na bizone, ali nikada nisu jeli ribu iz obližnjih potoka. Prema njihovom svjetonazoru u ribama su prebivale duše njihovih predaka. U Starom zavjetu piše da žrtvovanjem životinja možemo smanjiti Božji gnjev; stari Rimljani su vjerovali da se budućnost može pretkazati pomoću kokošjih iznutrica. Stari Grci su bili uvjereni da moralna osoba može držati robove i da postoje mnogi bogovi, poput bogova ljubavi i ljepote, rata, podzemlja, lova, žetve, mora.
Što se onda događa kada se sukobe dva svjetonazora? Godine 399. pr. n. e. tri građanina Atene su optužila Sokrata jer nije želio priznati tradicionalne bogove i jer je predstavio nova božanstva umjesto njih (također su ga optužili za kvarenje mladeži). Kazna za taj sukob svjetonazora, ili bogova, je bila smrt. Tijekom svog suđenja Sokrat nije želio povući svoje stavove te tako izbjeći osuđujuću presudu. Platon je napisao da je Sokrat rekao: "Dok god dišem i posjedujem zdrav razum, neću se prestati baviti filozofijom." Na žalost, u mnogim dijelovima današnjeg svijeta na sukob svjetonazora ljudi još uvijek odgovaraju nasiljem i smrtnom kaznom.
U ovoj knjizi je došlo do sukoba svjetonazora, ali bez razmjene udaraca. Knjiga je nastala kada su se dva stranca srela tijekom televizijske debate o "budućnosti Boga". Debata se dogodila u svečanoj dvorani na California Institute of Technology. U gledalištu su bili mnogi znanstvenici i studenti, ali i laici, uključujući i Deepakove obožavatelje iz okolice. Svi oni su imali vlastita osobna uvjerenja, od kojih su neka bez sumnje bila i religiozna. Imali su i vlastite svjetonazore, koji su mnogo čvršći od uvjerenja.
U toj debati Deepak je branio svjetonazor koji je općenito poznat kao duhovni. Budući da su teme bile i ideje s područja fizike, u vremenu posvećenom pitanjima i odgovorima Deepak je upitao: "Ima li ovdje neki fizičar?" Ni Leonard ni itko drugi se nije javio. Međutim, nakon debate je moderator prepoznao Leonarda u gledalištu. Budući da je znao da je on fizičar, pozvao ga je kako bi postavio pitanje Deepaku. Leonard je umjesto toga ponudio reći nešto o kvantnoj fizici. Deepak je prihvatio, što je bilo popraćeno smijehom i pljeskom nazočnih. Nakon što smo počeli pričati, otkrili smo da se ne slažemo po pitanju naših svjetonazora. Shvativši koliko se ne slažemo, odlučili smo sve iznijeti u ovoj knjizi.
Znanost je ljudima omogućila spoznaju prirodnih tajni, ovladavanje silama prirode te razvoj novih tehnologija. U svrhu otkrivanja istine ona koristi razum i sposobnost opažanja, a ne predrasude koje se temelje na emocijama. Duhovnost se bavi nevidljivim, transcendentalnim područjem jastva. Znanost istražuje svijet onako kako ga opažamo pomoću pet osjetila i mozga. Duhovnost pak smatra da svemir ima svoju svrhu i smisao. Prema Deepakovom stajalištu jedan od velikih zadataka duhovnosti je ljudima ponuditi nešto što znanost ne može ponuditi, a osobito odgovore koji se odnose na područje svijesti.
Koji svjetonazor je ispravan? Opisuje li znanost čitav svemir ili pak stara učenja poput znanja o meditaciji otkrivaju tajne koje znanstveni svjetonazor ne obuhvaća? Radi davanja odgovora na ta pitanja, ova knjiga ispituje sukob svjetonazora kroz tri teme,a to su: kozmos ili fizički svemir, život i ljudski mozak. Na kraju istražujemo i najveći misterij - Boga. U "Kozmosu" govorimo o podrijetlu svemira, njegovoj prirodi i njegovoj budućnosti. U "Životu" govorimo o evoluciji, genetici i podrijetlu života. "Um i mozak" se bavi neuroznanošću i pitanjima uma i mozga. A "Bog" se odnosi ne samo na temu vrhovnog božanstva nego i na širu ideju božanske prisutnosti u našem svemiru.
Ova knjiga pokriva ukupno osamnaest tema te sadrži eseje obojice autora. Obojica smo napisali svoju stranu priče obradivši temu po temu. Ako je netko od nas prvi završio pisanje o nekoj temi, drugi je mogao pogledati njegov tekst i pobiti njegove tvrdnje. Budući da pobijanje tvrdnji može uvjeriti čitatelja, pokušali smo podjednako rasporediti te mogućnosti.
Obojica duboko vjerujemo u svjetonazor koji zastupamo. O istini kako je mi vidimo, pisali smo strastveno, ali i uz obostrano poštovanje. Nitko ne može zapostaviti temu koja se odnosi na naše poimanje svijeta. Najbolje što mi - pisci i čitatelji - možemo učiniti je pričati o tome. Što bi moglo biti važnije?
Deepak Chopra
Leonard Mlodinow
(c) Dvostruka Duga
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.